Prema doktorici Aditi Nerurkar, prekomjerna upotreba telefona, posebno tokom noći s povećanom svjetlinom i izloženošću uznemirujućem sadržaju na društvenim mrežama, može izazvati stres i imati štetne efekte na mentalno zdravlje.
Čin čestog provjeravanja telefona također može dovesti do ovisnosti i pojačati osjećaj stresa. Savjetuje se da ograničite korištenje telefona na maksimalno 20 minuta dnevno.
Ljekar je upozorio da bi vaši obrasci korištenja telefona mogli biti osnovni uzrok “stresnog života” koji doživljavate.
Naši mobilni telefoni postali su nezamjenjivi u našem svakodnevnom životu, služeći kao višenamjenski alat za komunikaciju, zabavu i informacije. Od osnovnih funkcija kao što su pozivi i poruke do naprednijih funkcija kao što su ažuriranja vijesti, video streaming, reprodukcija muzike i igranje igara, ovi uređaji džepne veličine su revolucionirali način na koji komuniciramo sa svijetom. Međutim, prekomjerna upotreba mobilnih telefona može imati štetne učinke na naše dobro, uključujući potencijalnu štetu po zdravlje našeg mozga. Medicinski stručnjak izrazio je zabrinutost da određene navike povezane s korištenjem telefona mogu imati ozbiljne posljedice, čak sugerirajući da bi mogle biti štetne za naše kognitivne funkcije.
Prema dr. Aditi Nerurkar, korištenje telefona s visokim nivoima svjetline može izazvati stres, posebno kada se kombinuje sa izloženošću “grafičkom sadržaju” koji se često susreće na društvenim mrežama i platformama za vijesti koje pojedinci obično pregledavaju prije spavanja.
Tokom razgovora sa Stevenom Bartlettom na dijelu njegovog podcasta, “Dnevnik izvršnog direktora”, dr. Nerurkar je podijelio vrijedan uvid o tome kako voditi život ispunjen stresom i anksioznošću. Prema dr. Nerurkaru, najefikasniji metod je aktiviranje vašeg mobilnog uređaja, osiguravajući da je svjetlina postavljena na maksimalan nivo, i nastavite da pretražujete različite platforme društvenih medija i novinske kuće. Preporučuje se da se izložite grafičkom sadržaju i uznemirujućim video zapisima koji prikazuju nemile događaje koji se dešavaju širom svijeta, a sve to dok se bavite ovom aktivnošću od ponoći do ranih sati u 4 ili 5 ujutro.
Pored toga, doktor je razgovarao o tri uobičajene telefonske navike koje imaju štetan uticaj na naš svakodnevni život i doprinose negativnim emocijama, kao što su prekomerna provera telefona i nivo osvetljenosti naših ekrana.
Uključivanje u kasnonoćno skrolovanje kroz digitalni sadržaj.
Kako bi osigurao miran san, dr. Nerurkar je savjetovao da ne skrolujete telefonom do kasno u noć. Naglasila je da naša sklonost da pretražujemo na našim telefonima proizlazi iz prvobitnog instinkta da tražimo potencijalne prijetnje kada smo pod stresom. Skretanjem pažnje s telefona i bavljenjem opuštajućim aktivnostima prije spavanja, možemo izbjeći trošenje pretjeranog vremena na čitanje uznemirujućih vijesti.
U svom obrazloženju istakla je nedavni priliv negativnih vijesti. Čini se da se ovi nepovoljni događaji, bilo da se radi o prirodnim katastrofama ili sukobima, događaju u brzom nizu. Brzina i veličina širenja informacija je bez premca, što nas tjera da stalno skrolujemo i tražimo potencijalne prijetnje.
Vaša tendencija da često provjeravate svoj telefon je prilično primjetna.
Tokom dana, značajan broj pojedinaca, uključujući i mene, ima tendenciju da preterano proverava naše telefone. To uključuje stalno otključavanje ekrana bez posebne svrhe i često provjeravanje poruka koje zahtijevaju odgovor. Prema dr. Nerurkaru, ovakvo ponašanje provjere telefona odmah nakon buđenja i neposredno prije odlaska u krevet može dovesti do razvoja “ovisnosti o mobilnom telefonu” i doprinijeti pojačanom osjećaju stresa.
Prema njenoj tvrdnji, prosječna osoba koristi svoj mobilni uređaj oko 2.600 puta dnevno. Nadalje, otkrila je da 62% pojedinaca poseže za svojim telefonima u roku od 15 minuta nakon buđenja, dok dodatnih 50% osjeća potrebu da ih provjeri tokom noćnih sati. Kako bi se suzbilo ovakvo ponašanje, stručnjak je predložio ograničavanje korištenja telefona na samo 20 minuta dnevno i implementaciju korištenja tajmera za regulaciju nečijeg nivoa angažmana i potrošnje.
Bavljenje uznemirujućim materijalom
Ogromno područje društvenih medija često je preplavljeno uznemirujućim materijalom, od izvještaja o sukobima i klimatskim nepogodama do pojedinaca koji dijele snimke žestokih svađa na koje su naišli u javnosti. Konzumiranje takvog sadržaja ima potencijal da izazove emocionalnu bol, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i zamjensku traumu. Paradoksalno, iskustvo nevolje povećava nečiju sklonost da nastavi da se kreće kroz platformu.
Prema dr. Nerurkaru, prisustvo grafičkih slika i video zapisa na vašem mobilnom uređaju ima potencijal da poveća vjerovatnoću razvoja PTSP-a i negativno utiče na mentalno zdravlje. To je zbog aktiviranja reakcije borbe ili bijega i naknadnog iskustva indirektne traume. Istraživanja pokazuju da rizik od PTSP-a eskalira kada su pojedinci izloženi grafičkim slikama, bez obzira na to da li se prikazani događaji dešavaju na udaljenoj lokaciji, kao što je zona sukoba ili klimatska katastrofa.
– Ovaj proces prati obrazac koji se ponavlja. Dok se uronite u gledanje video zapisa ili konzumiranje grafičkog sadržaja, vaša amigdala se aktivira, potiskujući vašu instinktivnu želju da se krećete dalje. Međutim, ovaj osjećaj nesigurnosti podstiče vas da nastavite s pomicanjem, nastavljajući ciklus. Vrijedi napomenuti da je ovo često uočena pojava.
