Među određenim zdravstvenim radnicima sve je veća bojazan zbog sve veće popularnosti sirovog mlijeka, što ih navodi da savjetuju potrošače da budu oprezni.

Iako postoje pojedinci koji tvrde da su zdravstveni stručnjaci i podržavaju konzumaciju sirovog mlijeka, proces pasterizacije životinjskog mlijeka je široko priznat kao ključna mjera javnog zdravlja. Stručnjaci naglašavaju da pasterizacija igra vitalnu ulogu u zaštiti od bolesti koje se prenose hranom.

U novije vrijeme došlo je do porasta popularnosti sirovog mlijeka koje se dobiva direktno od krava, ovaca ili koza. Međutim, usred ovog trenda, određeni zdravstveni radnici izražavaju jaku zabrinutost zbog potencijalnih rizika povezanih s njegovom konzumacijom.

Proces pasterizacije, koji uključuje zagrijavanje životinjskog mlijeka na visokim temperaturama kako bi se eliminirali štetni mikrobi, široko je prepoznat kao temeljna mjera javnog zdravlja. Ova procedura se slijedi u skladu sa smjernicama koje je dala Uprava za hranu i lijekove prije nego što se mlijeko stavi na prodaju.

Bezbroj postova na društvenim mrežama, sa hashtagom #RavMilk koji je prikupio nevjerovatnih 22,6 miliona pregleda, prepuni su tvrdnji samoproglašenih zdravstvenih stručnjaka i utjecajnih osoba za zdravlje. Prema njihovim riječima, vjeruje se da izum Louisa Pasteura iscrpljuje nutrijente i pogoršava stanja kao što su netolerancija na laktozu i ekcem.

Iako je istina da pasterizacija eliminira određene korisne bakterije koje se nalaze u mlijeku, ona ne umanjuje kvalitet mlijeka niti mu oduzima njegovu nutritivnu vrijednost, kaže Brian St. Pierre, registrirani dijetetičar i direktor prehrane u Precision Nutrition. On tvrdi da mlijeko ostaje jedna od najbogatijih namirnica.

Prema St. Pierreu, proces pasterizacije efikasno smanjuje prisustvo bakterija u mlijeku, čime se smanjuje rizik od bolesti koje se prenose hranom.
Unatoč procesu pasterizacije, mlijeko zadržava svoj sadržaj proteina, kalcija, vitamina D i raznih esencijalnih nutrijenata, a sve to ostaje pristupačno, opsežno istraženo i lako dostupno.

Prema Nicole Helen Martin, mikrobiologinji mliječnih proizvoda sa Univerziteta Cornell, primjetan je trend koji se pojavljuje nakon pandemije gdje pojedinci sve više gravitiraju “lokalnim” ili “prirodnim” opcijama, kako je izvijestio New York Times.

Prema njenim riječima, tvrdnja da pasterizacija ‘uništava’ ove komponente je potpuno netačna. Iako je sirovo mlijeko još uvijek zabranjeno u različitim oblicima u 20 država, sve veći broj državnih zakona trenutno preispituje tekuću debatu oko njegove prodaje.

Tokom procesa mužnje, bakterije imaju priliku da kontaminiraju mlijeko iz različitih izvora, uključujući kravlje vime i ruke farmera, jer se mogu naći posvuda.
Konzumiranje nepasteriziranog mlijeka nosi rizik od unosa štetnih bakterija, uključujući salmonelu, listeriju, campylobacter i E. coli, što može rezultirati raznim bolestima koje se prenose hranom kao što su mučnina, povraćanje, groznica, bolovi u tijelu, pa čak i zatajenje bubrega.

Dok većina osoba dobrog zdravlja doživljava brzi oporavak u roku od nekoliko dana ili sedmica, postoji mala podskupina za koje se to može pokazati fatalnim, posebno starije osobe, mala djeca i trudnice.

Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, stručnjaci za javno zdravlje i zdravstveni radnici naširoko smatraju pasterizaciju jednom od najuspješnijih intervencija u osiguravanju sigurnosti hrane i promicanju javnog zdravlja.

Oglasi