ŽIVOTNA DRAMA BH. POVRATNIKA: Vratio se iz Njemačke i bankrotirao za pet mjeseci – „Sram me je i stid vratiti se nazad!“

Priče o odlasku građana Bosne i Hercegovine u Njemačku trbuhom za kruhom odavno su preplavile medijski prostor. Međutim, u posljednje vrijeme sve su glasnije i priče o onima koji su odlučili spakovati kofere i vratiti se na rodnu grudu. I dok se povratak u domovinu često u javnosti predstavlja kao idiličan završetak gastarbajterskog života, surova realnost s kojom se mnogi suoče nakon povratka zna biti itekako bolna. Prava životna drama jednog našeg čovjeka, koji je nakon godina rada na Zapadu odlučio investirati u domovini, postala je ogledalo propalih iluzija i finansijskog sloma.

Njegova ispovijest, koja je brzo postala viralna na portalima namijenjenim dijaspori, nikoga nije ostavila ravnodušnim. Nakon samo pet mjeseci od povratka, ovaj mladi čovjek je doživio potpuni bankrot, a njegova iskrena poruka glasi: „Sram me je i stid priznati porodici i prijateljima da nisam uspio i da se moram vratiti nazad.“

Kako je propala ušteđevina: Zamke domaćeg tržišta

Glavni razlog brzog finansijskog kraha ovog povratnika leži u nerealnim procjenama i nepoznavanju trenutnih ekonomskih prilika u Bosni i Hercegovini. Nakon što je godinama radio teške poslove u građevinskom sektoru u Minhenu, uspio je uštedjeti značajnu svotu novca koju je odlučio uložiti u privatni biznis u rodnom gradu.

Međutim, umjesto stabilnog poslovanja, dočekale su ga prepreke koje su mu u rekordnom roku “pojele” svu ušteđevinu:

• Komplikovana birokratija i spori procesi: Otvaranje firme i dobijanje potrebnih dozvola trajalo je mjesecima, a troškovi su rasli svakog dana dok biznis još nije ni počeo s radom.

• Nedostatak radne snage: Iako paradoksalno zvuči, u BiH je postalo izuzetno teško pronaći kvalifikovane i pouzdane radnike, jer je većina stručnog kadra već otišla upravo prema Njemačkoj.

• Skok cijena repromaterijala: Globalna inflacija drastično je pogodila domaće tržište, pa su inicijalni proračuni i poslovni planovi postali potpuno neodrživi.

Mnogi na društvenim mrežama često smatraju da su ovakve priče o neuspjehu preuveličane i da se radi o klasičnim spekulacijama onih koji žele odvratiti ljude od povratka, ali ekonomski analitičari upozoravaju da bez detaljnog istraživanja tržišta ulazak u privatni sektor u BiH nosi ogroman rizik.

Psihološki pritisak okoline: Najteži je poraz pred “svojima”

Ono što ovog čovjeka najviše boli, kako sam priznaje, nije samo gubitak novca, već ogroman psihološki pritisak i osjećaj stida pred okolinom. U našem društvu još uvijek vlada duboko ukorijenjen mentalitet da su ljudi koji odu vani „puni novca“ i da je povratak bez ostvarenog bogatstva ravan ličnom neuspjehu.

„Kada sam odlazio, svi su me ispratili s velikim očekivanjima. Kada sam se vratio i pokrenuo posao, tapšali su me po ramenu. Sada kada je sve propalo, osjećam poglede sažaljenja i ogovaranja iza leđa. Najteže mi je pasti u očima roditelja koji su mislili da sam se trajno skućio. Stid me je otići ponovo u njemačku ambasadu i tražiti vizu, ali drugog izlaza nemam“, prepričava ovaj skrhani radnik.

Zaključak: Pouka za sve koji sanjaju o povratku

Ispovijest ovog povratnika služi kao trezveno i ozbiljno upozorenje za sve članove naše dijaspore koji planiraju povratak i investiranje u domovini. Želja za rodnim krajem i nostalgija ne smiju biti jedini vodiči pri donošenju velikih životnih odluka.

Prije nego što zatvorite poslove na Zapadu, osigurajte da imate realan, fleksibilan i detaljno ispitan poslovni plan, jer bh. tržište ne prašta greške u koracima. Nastavit ćemo pratiti priče naših ljudi iz dijaspore i donositi vam autentična svjedočanstva o njihovim usponima i padovima.