STOJANKA OTKRILA OD KOJE HRANE VAM “GORI” ŠTITNA ŽLIJEZDA: Zapaliće je kao ŠIBICU, ne jedite ako vam je ZDRAVLJE MILO

Kako ishrana utiče na zdravlje štitne žlijezde: savjeti nutricionistkinje Stojanke Stanojević

Štitna žlijezda igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, a ishrana ima značajan uticaj na njeno pravilno funkcionisanje. Nutricionistkinja Stojanka Stanojević objašnjava kako određene namirnice mogu pomoći ili odmoći radu štitne žlijezde, posebno kod osoba sa specifičnim poremećajima poput hipotireoze ili autoimunih bolesti.

Namirnice koje treba konzumirati s oprezom

Povrće iz porodice krstašica, kao što su kupus i kelj, te namirnice poput soje, prosa, kikirikija i lanenog sjemena, spadaju u strumogene namirnice. Njihovi sumporni spojevi mogu ometati funkciju štitne žlijezde kod osoba s usporenim radom ove žlijezde, ali samo ako se konzumiraju u sirovom obliku i u velikim količinama. Nutricionistkinja naglašava da potpuno izbjegavanje ovih namirnica nije potrebno, već da ih treba pripremati termički kako bi se smanjio njihov negativan uticaj.

Preporučene namirnice

S druge strane, povrće poput šargarepe, krastavca i plavog patlidžana bogato je hranljivim materijama koje podržavaju rad štitne žlijezde. Šargarepa sadrži beta karoten, koji se pretvara u vitamin A, važan za zdravlje žlijezde. Krastavci obiluju vlaknima i vitaminima B grupe, dok plavi patlidžan sadrži antioksidanse i kalijum. Celer, sa svojim visokim sadržajem vitamina A i C, takođe je preporučljiv.

Ključni mikronutrienti za zdravlje štitne žlijezde

• Jod je esencijalan za sintezu hormona štitne žlijezde. Najbolji izvori su morska riba, alge i jodirana so, ali treba izbjegavati prekomjeran unos jer može izazvati poremećaje.
• Selen pomaže u pretvaranju hormona štitne žlijezde u aktivni oblik i ima antioksidativnu ulogu. Brazilski orasi, morski plodovi i jaja su bogati ovim mineralom.
• Cink podržava sintezu hormona i nalazi se u crvenom mesu, sjemenkama bundeve i školjkama.
• Vitamin D ima ključnu ulogu u regulaciji imunološkog sistema i može pomoći osobama s autoimunim bolestima poput Hašimoto tireoiditisa. Prirodni izvori uključuju masnu ribu i riblje ulje, dok sunčeva svjetlost ostaje najvažniji faktor za njegovu proizvodnju.

Ishrana kod autoimunih poremećaja

Za osobe sa Hašimoto tireoiditisom, ishrana bez glutena može biti korisna, naročito ako je prisutna celijakija. Heljda, amarant i kinoa su odlične alternative, jer sadrže visokokvalitetne proteine. Nutricionistkinja predlaže uvođenje ovih namirnica uz balansiranu ishranu bogatu povrćem, proteinima i zdravim mastima.

Namirnice koje treba ograničiti

Soja, zbog sadržaja izoflavona, može smanjiti apsorpciju hormona štitne žlijezde i treba je konzumirati u umjerenim količinama. Procesuirana hrana, bogata dodacima i konzervansima, može izazvati inflamaciju i dodatno opteretiti rad štitne žlijezde.

Zdrav način života za podršku štitne žlijezde

Osim pravilne ishrane, redovna fizička aktivnost i hidratacija su ključni za održavanje zdravlja. Umjerena aktivnost poboljšava cirkulaciju, što omogućava bolji transport hormona kroz tijelo.

• Redovne posjete ljekaru i praćenje nivoa hormona kroz laboratorijske analize od suštinskog su značaja za osobe sa poremećajem rada štitne žlijezde. Uz prilagođenu ishranu, suplementaciju (po potrebi) i zdrav način života, moguće je značajno poboljšati funkciju štitne žlijezde i ukupno zdravlje.