Ove namirnice mogu da “zapalе” žlijezdu, izbjegavajte ih radi zdravlja
Mnogi su svjesni da ishrana ima značajan uticaj na funkciju štitne žlijezde, ali često nije jasno koje namirnice mogu izazvati probleme. Nutricionistkinja Stojanka Stanojević objašnjava da li zeleno povrće zaista negativno utiče na rad štitne žlijezde i otkriva koje namirnice treba konzumirati s oprezom.
– Povrće poput kupusa, kelja, kao i druge namirnice poput kikirikija, soje, prosa i lanenog sjemena svrstavaju se u grupu strumogenih namirnica. Ovo povrće iz porodice krstašica bogato je sumpornim jedinjenjima, koja su biološki vrijedna. Preporuke da se takvo povrće potpuno izbaci iz ishrane treba uzeti s rezervom. Ono postaje problematično samo kod osoba sa usporenim radom štitne žlijezde i to ako se konzumira isključivo u sirovom obliku, svakodnevno i u velikim količinama – pojašnjava Stanojević.
Nutricionistkinja je naglasila da povrće poput šargarepe, koje sadrži beta karoten (provitamin vitamina A), krastavca, bogatog vlaknima i vitaminima B grupe, i plavog patlidžana, čija kora sadrži antioksidanse i kalijum, zapravo može biti korisno za štitnu žlijezdu. Celer, posebno njegov korijen i stabljike, takođe je preporučljiv jer lišće sadrži vitamin A, dok su stabljike bogate vitaminima B grupe i vitaminom C, što ih čini odličnim dodatkom supama i drugim jelima.
Nutricionistkinja Stanojević također je podijelila savjete o tome kako podržati zdravlje štitne žlijezde kroz ishranu.
– Kod osoba s autoimunim poremećajima poput Hašimoto tireoiditisa, koji često dolazi u vezi s celijakijom i nepodnošenjem glutena, može biti korisno razmotriti ishranu bez glutena. Preporučuju se žitarice poput heljde, amaranta i kinoe koje sadrže visokokvalitetne aminokiseline. Iako ishrana ne mora biti potpuno zasnovana na ovim namirnicama, njihovo uvođenje može biti korisno – zaključuje Stanojević.
Ove informacije mogu vam pomoći da bolje razumijete kako prilagoditi ishranu za optimalnu funkciju štitne žlijezde i cjelokupno zdravlje.
Pored pomenutih namirnica, važno je napomenuti da balansirana ishrana, koja uključuje dovoljan unos vitamina i minerala, može značajno doprinijeti zdravlju štitne žlijezde. Jod, selen, cink i vitamin D igraju ključnu ulogu u pravilnom radu ove žlijezde.
Jod je esencijalan za proizvodnju hormona štitne žlijezde, a njegov nedostatak može dovesti do problema kao što su gušavost i hipotireoza. Najbolji izvori joda uključuju morsku ribu, alge i jodiranu so. Međutim, prekomjeran unos joda takođe može biti štetan, pa je važno pronaći ravnotežu.
Selen pomaže u pretvaranju hormona štitne žlijezde u njihov aktivni oblik i ima antioksidativna svojstva koja štite žlijezdu od oksidativnog stresa. Orašasti plodovi, naročito brazilski orasi, kao i morski plodovi, jaja i sjemenke, bogati su selenom.
Cink je također bitan za zdravlje štitne žlijezde jer pomaže u sintezi hormona. Nalazi se u crvenom mesu, školjkama, sjemenkama bundeve i mahunarkama.
Vitamin D, poznat po svojoj ulozi u imunološkoj funkciji, može biti od koristi osobama koje imaju autoimune bolesti poput Hašimoto tireoiditisa. Prirodni izvori vitamina D uključuju riblje ulje, masnu ribu i izlaganje suncu.
Važno je napomenuti da osobe koje imaju problema sa štitnom žlijezdom često treba da izbjegavaju pretjerani unos soje, jer sadrži izoflavone koji mogu uticati na apsorpciju hormona štitne žlijezde. Također, treba voditi računa o unosu procesuirane hrane, koja često sadrži dodatke i sastojke koji mogu izazvati inflamaciju i opteretiti rad žlijezde.
Pored ishrane, hidratacija i redovna fizička aktivnost pomažu u održavanju optimalnog zdravlja. Umjerena aktivnost poboljšava cirkulaciju i pomaže u transportu hormona kroz tijelo.
Za optimalne rezultate, savjetuje se da osobe s problemima štitne žlijezde redovno posjećuju ljekara i rade potrebne laboratorijske analize kako bi pratili stanje hormona i prilagodili ishranu i terapiju prema savjetima stručnjaka.
