U nastavku našeg današnjega članka, malo se dotičemo i teme odlaska rada u Njemačku. Danas, naime govorimo o financijama, i šta vas očekuje nakon odrađenog posla u ovoj zemlji…..
Već godinama ljudi s naših prostora odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim životom, a jedna od najčešćih destinacija je svakako Njemačka. Mnogi se odlučuju na ovaj korak nadajući se većim primanjima, boljim uvjetima rada i stabilnijom budućnošću za sebe i svoje porodice. Međutim, realnost koju često dožive nije uvijek onakva kakvu su zamišljali. Danas vam donosimo iskustvo Branka Pašičeka, čovjeka koji je punih 20 godina radio u Njemačkoj i tek pri kraju radnog vijeka shvatio kolika je cijena lošeg informisanja i nepoštenih poslodavaca.
- Branko Pašiček proveo je dva desetljeća radeći u Njemačkoj, isprva kao zavarivač, potom kao montažer, a kasnije kao voditelj gradilišta, sječući svaki mjesec između 250 i 300 sati. Njegova mjesečna plaća iznosila je oko 2000 eura. Međutim, nakon što je pregledao svoj izračun mirovine prije umirovljenja, ostao je zatečen kada je otkrio da je nakon kumulativno 40 godina staža stekao mirovinu od samo 250 eura. Radio je kao tzv. detaširani radnik za jednu hrvatsku tvrtku, što je podrazumijevalo da ga poslodavac formalno šalje na rad u inostranstvo, ali mu uplaćuje doprinose u matičnoj zemlji – po minimalnim osnovicama.
Mnogi radnici ne znaju da ovakav oblik rada, iako legalan, često ne ide u njihovu korist kada dođe vrijeme za obračun penzije. “Očekivao sam da će mi mirovina biti u rasponu od 500 do 700 eura, to nisam mogao ni zamisliti”, kazao je razočarano Pašiček. Nažalost, nije jedini. Na stotine, ako ne i hiljade radnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije prošlo je sličnu sudbinu.
Organizacija u kojoj je radio tokom godina je više puta mijenjala vlasničku strukturu, a on je formalno bio prebacivan s jedne pravne osobe na drugu, što je dodatno zakomplikovalo njegov mirovinski dosje. Iako su mu mjesečna primanja bila dovoljna za pristojan život dok je radio, prava slika otkrila se tek kada je zatražio svoju mirovinu.
Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ističe kako veliki broj radnika tek u starosti sazna da su im doprinosi uplaćivani na minimalnu osnovicu, a ne na stvarna primanja. Zato se sve češće savjetuje radnicima da samostalno uplaćuju dodatno osiguranje ili ulažu u tzv. treći mirovinski stup. SSSH trenutno osniva i savjetovalište za sve radnike koji žele saznati svoja prava i spriječiti neželjene posljedice kasnije u životu.
U 2014. godini iz Hrvatske je u zemlje Europske unije otpremljeno ukupno 27.500 radnika, dok je iz drugih zemalja u Hrvatsku stiglo svega 4.500. Većina radnika s Balkana upućuje se u Njemačku, Austriju, Sloveniju i nordijske zemlje, privučena visokim plaćama i boljim standardom, ali često neinformisana o realnim pravima koja im pripadaju po zakonu.
