Nedjelja se oduvijek smatrala svetim danom odmora i vremena za porodicu.
Vrijeme je za izbjegavanje rada i uzdržavanje od kućnih poslova, kako biste proveli mirne trenutke sa voljenima. Ipak, tempo savremenog života narušio je ovaj nekada miran dan i postao je prethodnik tenzija koje nas čekaju tokom radne sedmice.
Nedjelja, nekada dan za odmor i opuštanje, sada može izazvati paniku dok se pripremamo za radnu sedmicu koja je pred nama. Povezanost nedjelje sa slobodnim vremenom se promijenila i sada se mnogima od nas čini kao minijaturni ponedjeljak.
Termin “nedjeljni strah” posebno se odnosi na pojavu anksioznosti u kasnim popodnevnim satima posljednjeg dana vikenda, koja se pripisuje nadolazećoj radnoj sedmici.
Sedmični strahovi su specifična vrsta strepnje koja se javlja u iščekivanju radne sedmice. Ova osećanja su prikladno nazvana zbog toga što se javljaju nedeljom popodne i uveče.
Prema Lei Katz, kliničkom psihologu iz Portlanda, osjećaj strepnje i nelagode koji proizlaze iz svijesti o početku nove sedmice u ponedjeljak i odustajanju od neopterećene slobode koju pruža vikend može se jednostavno opisati kao tinjajući osjećaj.
Sedmične anksioznosti mogu proizaći iz različitih izvora, kao što je zahtjevno opterećenje na vašem radnom mjestu. Međutim, ako gajite jaku nesklonost prema svom poslu, ovi osjećaji strepnje mogu potrajati iz sedmice u sedmicu.
Ponovljeni slučajevi nedeljne anksioznosti mogu dovesti do uslovljenog odgovora, pri čemu vaš mozak nadolazeću nedelju tumači kao opasnost. Ipak, neki pojedinci mogu doživjeti ovaj strah bez ikakvog vidljivog uzroka.
Kac sugerira da oni koji imaju sklonost pretjeranom razmišljanju i analizi mogu iskusiti strahove koji se ponavljaju na sedmičnoj bazi zbog navike anticipiranja budućnosti. Ovo je isključivo njihovo mišljenje.
Ljudi koji su skloni da se fokusiraju na negativne aspekte bilo koje situacije, a ne na pozitivne i uzbudljive, podležu istom principu.
U trenutku kada počnete da osjećate nelagodu zbog predstojećih obaveza u ponedjeljak ili postanete zabrinuti zbog brzog približavanja rokova, može se pokrenuti instinktivna reakcija vašeg mozga da se borite ili bježite.
U trenucima straha, tijelo prolazi kroz niz fizioloških promjena kao što su povećanje broja otkucaja srca i disanja, napetost mišića i skok krvnog tlaka. Ako se ove promjene dogode noću, potencijalno bi mogle poremetiti san. Određene osobe mogu iskusiti paralizirajući efekat straha, što se može prepoznati po njihovoj nesposobnosti da uživaju u aktivnostima i dužem mirovanju u krevetu tokom cijele sedmice.
Kada dokono ležite uokolo, zaokupljeni mislima o tome šta vam može donijeti predstojeći ponedjeljak, razmišljajući o mogućnosti da možda nemate dovoljno vremena da završite sve svoje zadatke, može se lako osjećati preplavljeno zahtjevima vaših ličnih i profesionalni život. Pretjerano fokusiranje na budućnost može umanjiti vašu sposobnost da uživate u sadašnjem trenutku.
Prema pisanju „Živim.rs“, Kać je ukazao na prilično tužan aspekt nedeljnih strepnji. Ovi strahovi obično oduzimaju pojedince sadašnjem trenutku, uprkos činjenici da još uvek imaju vikend i dovoljno vremena da uživaju u njemu. Ovaj fokus na budućnost stvara teret koji na kraju umanjuje vjerovatnoću uživanja u trenutnom trenutku.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ako se stalno plašite nedjelje, moguće je da imate posla sa izgaranjem. Izgaranje je stanje koje proizlazi iz dugotrajnog i neriješenog nivoa stresa koji se doživljava na radnom mjestu.
Burnout tipično pokazuje tri primarne osobine. Prvo, uključuje trajnu emocionalnu iscrpljenost, gdje je osoba zaokupljena svojim radnim obavezama, percepcijom kolega o njima i neugodnim aspektima svog posla.
Razvoj odvojenog ili bezosećajnog pogleda prema poslu naziva se depersonalizacijom. Ovo je drugi aspekt ovog fenomena.
Čini se da sprječavate sebe da doživite svoje strahove na emocionalnom nivou i umjesto toga odlučujete se distancirati od ovih emocija. Kao rezultat toga, možete početi da se promatrate iz perspektive autsajdera, gotovo kao da ste odvojeni od svojih postupaka i misli.
Kako navodi American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, izgaranje se također može pokazati kao negativno ponašanje prema kolegama.
Tri su ključna aspekta sagorevanja koji mogu imati dubok uticaj na vaše opšte blagostanje. Prvo, iskusit ćete smanjen osjećaj postignuća, što znači da dovršavanje zadataka koji su vam nekada donosili radost više neće imati isti učinak. To može dovesti do pada vašeg mentalnog zdravlja, što se kasnije može manifestirati kao fizički simptomi kao što su glavobolja, gastrointestinalni problemi, respiratorni problemi, mišićno-koštani bol, i povećana osjetljivost na bolesti poput gripe. Istraživanje objavljeno u PLoS One pokazalo je da izgaranje može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Postoji niz tehnika koje se mogu koristiti za ublažavanje nelagode uzrokovane vašim simptomima.
Vođenje ličnog dnevnika je praksa koja je popularna vekovima. Čin zapisivanja nečijih misli, emocija i svakodnevnih iskustava u dnevnik pokazao je da pruža brojne prednosti za pojedince. Omogućava im da razmisle o svojim prošlim iskustvima, prate svoj rast i napredak i steknu dublje razumijevanje vlastite psihe. Osim toga, može poslužiti kao izvor utjehe u vrijeme stresa ili neizvjesnosti. Bilo da se radi o običnoj bilježnici ili digitalnom dnevniku, proces redovnog dokumentiranja nečijeg života može imati pozitivan utjecaj na mentalno blagostanje pojedinca.
Prema Kacu, stavljanje olovke na papir i zapisivanje svojih misli i briga može biti od velike pomoći u postizanju jasnoće i preciziranja specifičnih problema. Ovaj proces također može pomoći u osmišljavanju plana za rješavanje identificiranih problema. Na primjer, ako nađete da se borite s projektom koji nije u skladu s vašim karijernim težnjama, što rezultira osjećajem strepnje i straha na sedmičnoj bazi.
Kada pokušavate da artikulišete precizne elemente projekta koji izazivaju osjećaj panike, dajete sebi priliku da razmislite o tome koje radnje možete poduzeti da promijenite situaciju.
Pokret
Ako se nedjeljom uveče borite s osjećajem da ste preplavljeni, možda će vam biti od pomoći da tu energiju usmjerite u vježbanje. Bavljenje fizičkom aktivnošću može pružiti prijeko potreban predah od ciklusa stresa. Višak adrenalina u vašem tijelu može se iskoristiti za poboljšanje vaših fizičkih sposobnosti, omogućavajući vam da izvodite vježbe s većom snagom i snagom. Najbolje od svega, ove vježbe možete izvoditi u udobnosti vlastitog doma.
Kreativnost
Nije potrebno stvoriti umjetničko remek-djelo; jednostavno bojenje unutar bojanke će biti dovoljno. Za one koji su skloni rukotvorinama, kurs izrade nakita mogao bi biti odlična opcija. Prema studiji sprovedenoj 2016. godine, bavljenje bilo kojim oblikom kreativne aktivnosti u trajanju od 45 minuta rezultiralo je smanjenjem nivoa kortizola među učesnicima.
Plan
Odvojite malo vremena nedjeljom popodne za izradu strategije za narednu sedmicu i dođite u pravi prostor za obaveze koje su pred vama. Na primjer, ako ste zabrinuti zbog projekta s rokom u petak, uzmite kratak predah i zacrtajte kako ćete ga rješavati svaki dan prije roka.
