Nakon što su iskusili neugodne posljedice trovanja hranom iz prve ruke, pojedinci postaju savjesniji u pripremi i odabiru hrane kako bi izbjegli ponovnu pojavu bolesti.

Sjećanje na takav događaj služi kao stalni podsjetnik da budete oprezni prilikom rukovanja hranom u budućnosti.

Za one koji su dali svečano obećanje da više nikada neće izdržati trovanje hranom, dr. Primrose Friston, viši predavač kliničke mikrobiologije na Univerzitetu Leicester, nudi neke smjernice po tom pitanju.
Sa svojim iskustvom u mikrobiologiji, posebno sam upućen na opasnosti bolesti koje se prenose hranom. Nedavno sam podijelio neke od uobičajenih znakova upozorenja na koje pazim kako bih osigurao svoju sigurnost i sigurnost onih oko sebe.

Prema njenim riječima, šanse za dobijanje bolesti uzrokovane hranom značajno se povećavaju kada se jede napolju, na primjer na roštilju ili pikniku. Kao rezultat toga, ona rijetko večera na otvorenom.

Održavanje čistih ruku tokom rukovanja hranom je neophodno za prevenciju bolesti. Međutim, može biti izazovno locirati toplu tekuću vodu i sapun u vanjskom okruženju, kao što su parkovi ili plaže. U takvim situacijama, gelovi za ruke na bazi alkohola mogu poslužiti kao održiva alternativa, iako je važno napomenuti da je njihova efikasnost u eliminaciji svih mikroba ograničena.

Uobičajena je pojava da leteća i puzajuća stvorenja budu privučena hranom, a nažalost, to može dovesti do prijenosa štetnih bakterija kao što su Escherichia coli, Salmonella i Listeria u vašu hranu.

Kako bi se osigurala sigurnost hrane, doktor preporučuje hlađenje i pokrivanje kvarljivih predmeta. Kada se ostave da se zagrevaju na 30°C duži period, klice se mogu brzo razmnožavati. Ako namjeravate roštiljati na otvorenom, preporučljivo je prethodno prokuhati meso, a ulaganje u termometar za meso može spriječiti trovanje hranom. Važno je ne konzumirati meso čija je unutrašnja temperatura niža od 70°C.

Prema riječima dr. Fristona, preporučuje se izbjegavanje bifea.

Moj fokus je na mikrobiološkoj sigurnosti bifea, toplih i hladnih. U zatvorenom okruženju postoji mogućnost kontaminacije hrane prašinom, insektima i, što je najvažnije, pojedincima. Konzumiranje hrane sa švedskog stola uvijek nosi sa sobom rizik od trovanja hranom. Uzrok kontaminacije se često pripisuje kontaktu s hranom od strane kupaca i prijenosu klica od kašljanja ili kihanja u blizini hrane.

Među popisom hrane koju izbjegava, jedna kategorija uključuje sirove školjke, posebno kamenice. To je zbog činjenice da kamenice imaju mehanizam za filtriranje koji im omogućava da sakupljaju štetne bakterije, kao što su Vibrio i norovirus, unutar vlastitog tkiva. Prisustvo Vibrio u zaraženim kamenicama nije vidljivo po njihovom izgledu ili mirisu, što otežava proučavanje kontaminacije. Prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, oko 80.000 ljudi je zaraženo bakterijom Vibrio od konzumiranja sirovih kamenica, a procjenjuje se da je samo u Sjedinjenim Državama 100 smrtnih slučajeva od vibrioze svake godine.

Konzumiranje sirovih školjki može dovesti do trovanja hranom. Stoga uvijek vodim računa o tome da školjke koje konzumiram budu temeljno kuhane jer toplina može efikasno eliminirati sve štetne klice.

Namirnica poznata kao salate u vrećicama je također među problematičnim artiklima. Istraživanja su pokazala da zelene salate koje dolaze u plastičnoj ambalaži mogu da sadrže štetne bakterije kao što su Escherichia coli, Salmonella i Listeria.

Ako želite osigurati sigurnost salata u vrećicama, potrebno je poduzeti nekoliko mjera opreza. Prvo, obavezno ih odmah ohladite. Drugo, preporučljivo je da salatu dobro operete prije konzumiranja, čak i ako se reklamira kao “spremna za jelo”. Na kraju, salatu je najbolje pojesti što je prije moguće nakon kupovine.


Prema njenim riječima, preporučljivo je često pregledavati rok trajanja i miris kvarljivih stvari. Iako je provjera datuma isteka standardna praksa, ona također savjetuje da odbacite artikl ako ima bilo kakvih neobičnosti prije navedenog datuma isteka. To uključuje bilo kakvo oticanje ambalaže hrane ili bilo koju neočekivanu promjenu izgleda ili mirisa nakon otvaranja pakovanja. Kao pravilo, bolje je pogriješiti na strani opreza i odložiti takve predmete.

Neophodno je održavati odvojene daske za sečenje za sirovu i kuvanu hranu i prati ruke i pre i posle rukovanja hranom. Nadalje, među stvarima koje nikada ne radi, podgrijavanje kuhanog pirinča jedna je od najznačajnijih.

Razlog za to je prisustvo spora Bacillus cereus u nekuvanom pirinču. Iako kuhanje ubija bakterije Bacillus, spore ostaju održive. U slučajevima kada se riža ostavi da se ohladi i sjedi na sobnoj temperaturi, spore će proklijati i brzo se razmnožavati. To je zato što je pirinač odličan medij za kulturu Bacillus na normalnim sobnim temperaturama. Ako se bacilu dozvoli da raste u riži, bakterije mogu proizvesti toksine koji uzrokuju povraćanje i proljev u roku od nekoliko sati nakon konzumiranja. Ovi simptomi mogu trajati do 24 sata.

Oglasi