– Prema riječima stručnjaka, znatna zarada može se ostvariti od ograničenog zemljišnog prostora. Za ostvarivanje državnih potpora potrebno je minimalno 50 ari zemlje, što je više nego dovoljno da svaki član kućanstva premaši prosječnu plaću. Da li ste ikada razmišljali da radite na zemlji? Većina mladih u današnje vrijeme bježi sa sela, želja im je da rade online i da su u nekon gradskom središtu.

Živjeti profinjenim stilom života na selu je sasvim moguće. Poljoprivredna industrija služi i kao izvor opstanka i prihoda, posebno za one koji uzgajaju usjeve visoke vrijednosti i strateški usklađuju svoju praksu sa znanstvenim dostignućima i tržišnim trendovima. Jedan takav unosan pothvat uključuje uzgoj šafrana, koji se zbog svoje pretjerane cijene često naziva “crvenim zlatom”.

  • Dok je Iran i dalje primarni proizvođač ovog cijenjenog začina, uspješna proizvodnja ostvarena je iu Srbiji. Profesorica dr. Tanja Brankov s novosadskog Poljoprivrednog fakulteta ističe da šafran na domaćem tržištu doseže cijenu od 10 eura po gramu, au inozemstvu od 20 do 30 eura po gramu. Osim toga, uzgoj goji bobica pokazao se isplativim pothvatom jer zahtijevaju minimalno održavanje i imaju cijenu od 20 eura za 100 grama.

 – Prema riječima prof. dr. Zorana Keserovića s novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, uzgoj jagoda, malina ili lavande može brzo dati rezultate. Potrebna ulaganja, koja se kreću od 12.000 do 18.000 eura, ovise hoće li se odlučiti za bankine ili krevete. Ako država ponudi 50 posto povrata i za maline i za jagode, za jagode je moguće vratiti investiciju u drugoj godini, pod uvjetom da cijena ostane povoljna. Što se tiče malina, investicija se može vratiti u trećoj godini, objašnjava Keserović.

Prema riječima Brankova, uzgoj lavande, češnjaka i shitake gljiva je konstantno unosan, dok je sve veći interes za mikrobne kulture.

  • Prema riječima Spasojevića, lavanda je vrlo tražena biljka koja uspijeva uz minimalnu količinu vode i pažnje, što je čini prikladnom opcijom i za uspjeh i za neuspjeh. Za one koji su novi u svijetu uzgoja, preporučuju se i crnogorice. Sami Spasojevići su svoj put s 40 božićnih drvaca započeli prije dva desetljeća, a njihova se predanost isplatila jer su danas prepoznati kao jedni od vodećih proizvođača u branši.

Prema riječima Jelice Spasojević iz ASC Gardena, ako imate parcelu od 50 jutara i želite uzgajati crnogoricu, morat ćete uložiti početnu investiciju od oko 10.000 eura. Procjenjuje se da ćete početi viđati povrat svoje investicije nakon tri godine. Međutim, važno je imati na umu da neće sve biljke uspjeti, mogu se pojaviti bolesti, te je neophodna provedba sustava prskanja i zalijevanja. Osim toga, ključno je dokumentirati i izračunati sve ove faktore.

Prema riječima Aleksandra Spasojevića iz ASC Gardena, ljubav u ovom poslu ima ključnu ulogu jer se radi o brizi i dobrobiti živih bića.

  • Prema riječima Aleksandra, mladog agronoma i poljoprivrednika iz Leskovca, istinska strast i hobi pokretačka su snaga najuspješnijih poslovnih pothvata. On čvrsto vjeruje da je uspjeh neizbježan kada ljubav prema klorofilu nadmaši protok krvi. Aleksandar tvrdi da plastenička proizvodnja povrća može biti vrlo isplativa i na malim parcelama, a da se već na pola hektara može napraviti uspješan posao. On odbacuje ideju analize klorofila putem Excel tablica i izračuna, naglašavajući da pravi uspjeh na ovom polju dolazi iz duboko ukorijenjene strasti i nepokolebljive predanosti.

Prema riječima agronoma i poljoprivrednika Miloša Stojanovića, cijena investicije varira ovisno o vrsti folije koja se koristi. Svi ostali troškovi iznose oko pet eura po četvornom metru. Što se tiče uzgoja rajčice, ulaganje je ukupno oko 300 eura, uključujući sve potrebne inpute. S druge strane, uzgoj paprike zahtijeva veća ulaganja zbog produljene sezone berbe, što rezultira većom isplativošću. Isti princip vrijedi i za krastavce, kao i za rajčice.

Uz svladavanje tehnologije i kalkulacije, poduzetnici u agrobiznisu moraju steći znanja o kanalima prodaje i njihovom poslovanju.

Prema riječima Tatjane Stojanović, jedan od učinkovitih pristupa je primjena modela prodaje “ti biraj”, koji kupcima omogućuje da posjete farmu i osobno odaberu željene proizvode. To ne samo da povećava njihovo opće zadovoljstvo, već također pruža jedinstven izlet koji kombinira poljoprivrednu proizvodnju s agroturizmom. Usvajanjem ove strategije poljoprivrednici mogu smanjiti troškove žetve i izgraditi lojalnu bazu kupaca.

Prema Miloševim riječima, poljoprivrednici su prepoznali utjecaj društvenih mreža u izravnom povezivanju s kupcima. Stojanović smatra da uz određena poboljšanja u marketingu, prodaji i isporuci, ovaj pristup poljoprivrednicima omogućuje zaobilaženje posrednike i sigurne konkurentne cijene.

  • U 21. stoljeću, oskudica i sve veći troškovi zdrave hrane i prirodnog okoliša zahtijevaju pametan pristup, a ne pretjeranu konzumaciju.
Oglasi