Govedina je nedvojbeno jedina vrsta mesa koja se može smatrati bezbednom zbog činjenice da njihova hrana ne sadrži antibiotike koliko hrana koja se daje svinjama i kokošima.

Ipak, i dalje je važno biti oprezan pri kupovini mesa, jer čak i manji detalji mogu ukazivati ​​na abnormalnosti koje mogu lako uočiti čak i oni bez stručnog znanja. Ključno je da ostanete oprezni i pažljivi na ove detalje kako biste osigurali sigurnost i kvalitet mesa koje kupujete.

Ako komad piletine od bijelog vode ili veliki blijed komad svinjskog mesa nema bijelih masnih pruga, to je jasan pokazatelj da je meso tretirano antibioticima, hormonima ili drugim dodacima.

Srbija se može pohvaliti najvećom potrošnjom antibiotika u medicinske svrhe u Evropi. Međutim, ovo nije najvažnije pitanje. Umjesto toga, hitniji problem je infiltracija antibiotika u našu hranu. Medicinski stručnjaci upozoravaju da je uvođenje antibiotika kroz konzumaciju mesa vodeći uzrok rezistencije na antibiotike kod ljudi. Shodno tome, postoji iskrena zabrinutost da čak i manja bakterijska infekcija može ugroziti ljudski život.

Upotreba antibiotika u hrani za životinje postala je sporno pitanje posljednjih godina. Pretpostavlja se da ova praksa može dovesti do rezistencije na antibiotike kod ljudi koji konzumiraju meso tretiranih životinja. Uprkos ovim zabrinutostima, upotreba antibiotika u hrani za životinje i dalje je rasprostranjena u mnogim zemljama, posebno u industriji mesa i peradi. Posljedice ove prakse na javno zdravlje se još uvijek proučavaju, a istražuju se alternativne metode za promicanje zdravlja i rasta životinja.

Prema rečima dr Miroslava Stojšića, bivšeg načelnika republičke veterinarske inspekcije i samog veterinara, Kurir je obavešten da nema mesa ili mesnih proizvoda bez antibiotika i aditiva.

Ne može se poreći da je sve što konzumiramo, bez obzira na godine, opasno. Hormoni, emulgatori i antibiotici su sveprisutni u našoj hrani i pićima. Najhitnije pitanje je raširena upotreba antibiotika u stočnoj hrani. Ovi antibiotici se koriste u dvije svrhe: prvo, za promicanje rasta kod životinja; drugo, spriječiti izbijanje bolesti među stokom.

Ranije su se antibiotici davali isključivo životinjama u svrhu liječenja. U periodu kar

ence zabranjeno je konzumiranje mesa ili mlijeka tretirane životinje. Međutim, trenutni scenario je znatno drugačiji. Danas se male količine antibiotika rutinski dodaju stočnoj hrani kao preventivna mjera, što dovodi do njihovog nakupljanja u mesu i rezistencije bakterija. Dr Stojšić pojašnjava da pojedinci koji konzumiraju takvo meso nehotice unose i antibiotike.

Primjer ovoga se može vidjeti u poljoprivrednoj industriji, gdje farmeri rutinski daju kokcidiostatike u stočnu hranu, posebno kada živina ima dijareju.

Prema Stojšićevim riječima, živini se daje hrana koja sadrži određenu materiju najkasnije tri dana prije klanja. Međutim, živina zapravo konzumira ovu hranu u periodu od trideset dana, isključujući zadnjih pet dana prije klanja. Iako se supstanca za to vrijeme ne može eliminirati iz kostiju i mesa peradi, može uzrokovati ozbiljna oštećenja tkiva štitne žlijezde što dovodi do hormonske neravnoteže. Kao rezultat toga, perad može dobiti do tri ili više kilograma težine za samo 35 dana. Ako osoba konzumira meso od takve peradi, ista šteta nastaje i njoj.

Prepoznavanje mesa koje je prepuno antibiotika može biti težak zadatak. Međutim, postoji nekoliko znakova koji vam mogu pomoći da donesete informiranu odluku. Na primjer, meso koje je označeno kao “bez antibiotika” ili “organsko” općenito je siguran izbor. Osim toga, meso koje je certificirano od strane renomirane treće strane također može biti pouzdana opcija. Također je vrijedno napomenuti da meso s prekomjernom mramoracijom ili neprirodno brzim rastom može ukazivati ​​na prisustvo antibiotika. Imajući na umu ove faktore, možete donijeti bolje informisane odluke o mesu koje konzumirate.

Svinjetina koja se smatra zdravom obično je u rasponu boje od svijetlocrvene do tamnije nijanse, koja varira ovisno o tome koliko je životinja stara. Masno tkivo životinje, odnosno mast, je bijelo, a važno je da meso ima masne pruge. Suprotno tome, ako je svinja hranjena antibioticima u svojoj stočnoj hrani, meso će imati bjelkastiji izgled i veću veličinu. Takvo meso često sadrži preveliku količinu vode, što se lako može primijetiti prilikom kupovine.

Pileće meso je obično veće, mekano, a kost se lako odvoji od mesa nakon pečenja. Međutim, važno je napomenuti da se u ovo meso često ubrizgavaju hormoni i antibiotici. Meso ovog mesa je blijedo i sadrži značajnu količinu vode. Nasuprot tome, domaća piletina iz ruralnih područja ima čvršću teksturu.