San je temelj zdravlja, ali sve veći broj ljudi bori se s nesanicom i poremećajima spavanja. u nastavku saznajte više..
Bez kvalitetnog odmora organizam ne može pravilno funkcionisati – slabe koncentracija, imunitet i opšte blagostanje. Međutim, osim što je nesanica sve češća, zanimljiv fenomen predstavlja i buđenje u tačno određenim satima tokom noći. Mnogi se pitaju zašto se to događa i ima li skriveno značenje. Stručnjaci objašnjavaju da tijelo kroz te signale šalje poruke, upozoravajući na zdravstvene ili emotivne probleme koje ne treba ignorisati.
- Na primjer, oni koji se bude između 23 sata i 1 ujutro možda trebaju obratiti pažnju na žučni mjehur. U tom periodu on je najaktivniji, jer prerađuje masnoće koje smo tokom dana unijeli u organizam. Ako se neko redovno budi u ovom intervalu, može biti znak da je ishrana previše bogata teškom i masnom hranom. Istovremeno, ova pojava se povezuje s emocijama poput tuge, ljutnje ili kritičnosti prema sebi i drugima. Tijelo tada ne šalje samo fiziološki nego i emocionalni signal.
S druge strane, buđenje između 1 i 3 sata ujutro često ukazuje na preopterećenost jetre. U tim satima ona prolazi kroz proces detoksikacije, a ukoliko je iscrpljena, to može biti posljedica pretjeranog unosa alkohola, nezdrave hrane ili previše lijekova. Ljudi se u ovom periodu često bude s osjećajem nervoze, bijesa ili grižnje savjesti. Sve to dodatno remeti san i sprječava tijelo da se regeneriše.
Najčešće postavljeno pitanje odnosi se na buđenje između 3 i 5 ujutro. To je vrijeme kada pluća rade najintenzivnije, skupljajući kisik i pripremajući tijelo za novi dan. Ako se neko budi tada, moguće je da pluća trpe zbog nezdravih navika – pušenja, boravka u zagađenom okruženju ili čak nepravilne ishrane. No, osim fizičkog aspekta, ovo buđenje često se povezuje s tugom i nerazriješenim emocionalnim teretom. Kao da tijelo traži da se osoba suoči s potisnutim osjećajima i pronađe unutrašnji mir.
- U domaćim izvorima poput zdravlje.gov.rs, naglašava se da su poremećaji sna jedan od najčešćih problema savremenog čovjeka. Ljekari upozoravaju da je redovan san jednako važan kao i pravilna ishrana ili fizička aktivnost. Hronična nesanica može biti okidač za razvoj dijabetesa, srčanih bolesti i depresije, pa buđenje u određenim satima ne treba posmatrati samo kao bezazlenu pojavu, već kao signal da tijelo traži promjene u načinu života.
Ukoliko se neko probudi između 5 i 7 sati ujutro, to se povezuje s radom debelog crijeva. U tom periodu tijelo se priprema za prirodno čišćenje i izbacivanje toksina. Ako dolazi do ranog buđenja, uzroci mogu biti dehidracija ili loša probava. Osim fizičkog aspekta, ovaj vremenski interval povezuje se s osjećajem nesigurnosti, nestrpljenja i praznine. To može ukazivati na nedostatak samopouzdanja ili usporen lični razvoj.
- U Hrvatskoj, portali poput zivim.gloria.hr pisali su o fenomenu noćnog buđenja, ističući da ga često izazivaju i spoljašnji faktori poput stresa na poslu, prevelike izloženosti ekranima ili prekomjernog unosa kofeina. Stručnjaci podsjećaju da mnogi ljudi potcjenjuju uticaj svakodnevnih navika, iako upravo one najviše određuju kvalitet sna. Jednostavne promjene, poput gašenja telefona sat vremena prije spavanja ili redovnog unosa vode, mogu značajno smanjiti noćna buđenja.
Nesanica, koja je najrasprostranjeniji poremećaj spavanja, može biti privremena ili hronična. Privremena nesanica obično nastaje zbog stresa, žgaravice ili neregulisane ishrane, dok hronična traje duže i teško se liječi bez stručne pomoći. Prosječna odrasla osoba, prema mišljenju stručnjaka, treba oko 7 sati sna, ali individualne razlike su velike. Neki se osjećaju odmorno već nakon 5 sati, dok drugima treba i do 10. Najvažnije je da osoba osluškuje vlastito tijelo i prati kako se osjeća tokom dana.
