Nije rijetkost da estradne zvijezde međusobno negovore pa je tako svima jako dobro poznat medijski rat koji na primjer vode Jelena Karleuša i Ceca Ražnatović i koji je više puta imao svoj epilog na sudu. Postoji još takvih primjera ali se za njin ne zna puno u javnosti. Sukob između Lepe Lukić i Nade Obrić traje od 1998. godine, stvarajući među njima trajno stanje neprijateljstva. Unatoč svojim osamdesetima, cijenjena ikona folk glazbe Lepa Lukić i dalje aktivno sudjeluje u glazbenoj industriji.
Još prošlog ljeta predstavila je novi album i bavila se promocijom, iako je bila razočarana nedolaskom nekoliko očekivanih kolega. Lepa Lukić je tom prilikom napomenula da joj se obratila Nada Obrić, izrazivši žaljenje što nije mogla doći zbog rođendanske proslave. Nada Obrić prenijela je zahvalnost na pozivu i ispričala se zbog izostanka.
Sama pojava bila je dovoljna da potakne nagađanja da su dvoje dugogodišnjih poznanika, koji su bili u društvu dugi niz godina, sada prekinuli prijateljski odnos. No poznavatelji svijeta popularne kulture brzo ističu da Lepa i Nada već dulje vrijeme gaje neriješenu vezu. Putovanje je počelo s Lepom, renomiranom pjevačicom poznatom po tome što i telefonski imenik pretvara u milozvučno remek-djelo, kada je snimila zadivljujuću pjesmu “Dečja sudbina”.
Lepa je zapjevala, pitajući se je li ona dijete koje bi trebalo ići na sud i slušati presudu, dok je Nada u intervjuu iznijela svoje kritičko stajalište, osvrćući se na to što ju je strani ujak zamolio da bira između svojih roditelja.
Nada Obrić izrazila je istinski šok i zbunjenost kada je saznala da je Lepa Lukić, koju veoma ceni, otpevala pesmu u kojoj se spominju njeni roditelji, sud, ujak i presuda. Lepina kolegica je odlučno i alarmantno zaključila da je to krajnje nerazumno. Čini se da se ovaj pojedinac nije oslobodio užasa koji prati takvu spoznaju.
Biografija Lepe Lukić:
Lepa Lukić, rođena kao Lepava Mušović 16. siječnja 1940. godine u selu Miločaj kod Kraljeva, srpska je pjevačica poznata po svojim izvornim i novokomponiranim pjesmama. Tragedija se dogodila u mladosti kada je njen otac Radisav poginuo u saobraćajnoj nesreći kada je imala samo dvije i po godine. Godine 2007. umrla je njezina majka Milosija u neobičnoj 94. godini života, a zatim i stariji brat Ratko 2006. Odrastajući u siromaštvu, Lepa i njezina obitelj često su ostajali bez hrane.
Za razliku od mirnog brata Ratka, Lepa je nestašna narav često dovodila do batina. Do desete godine već je preuzimala sve kućanske poslove kako bi pomogla zaposlenoj majci. Lepa je još kao mala uživala pjevajući pred ogledalom, smišljajući koreografije kojima je uljepšavala svoje nastupe. Uzor joj je bila poznata pjevačica Nada Mamula. Mama je Lepu vodila na natjecanja na kojima je uvijek pobjeđivala, a zajedno su odlazile i na mjesečne radijske audicije.
Unatoč bratovom protivljenju, Lepa ga je, zajedno s majkom, uspjela nagovoriti da se predomisli oko njenog preuzimanja posla. Upravo joj je tijekom nastupa na berbi grožđa u Aleksandrovcu prišao skladatelj Petar Tanasijević i ponudio joj da snimi pjesmu “Od izvora dva putića”. Lepa je tada potpisala ugovor s producentskom kućom PGP RTB, koja joj je ne samo osigurala stan u Sarajevskoj ulici, već ga je i otplaćivala prodajom svojih ploča, što je u godinu dana i uspješno ostvarila. Prema njezinim riječima, u Beograd je stigla samo s gorućom ambicijom da uspije u životu.
Posjećujući renomiranu kafanu “Šumatovac”, imala je zadovoljstvo da se druži sa uglednim ličnostima poput Tome Zdravkovića, Nedeljka Bilkića i Zorana Kalezića. Njezina majka, koju smatra svojim nepokolebljivim osloncem i anđelom čuvarom, primila je izraz srdačne zahvalnosti u obliku prekrasne starosti, zahvaljujući svojoj odanoj kćeri. Nakon prve zarade, majčinu ljubav uzvratila je kupnjom suknje i kostima. Razorni udarac majčine smrti natjerao ju je da na neko vrijeme potraži utjehu kod psihijatra. Čestim selidbama, dobila je stan u Sarajevu, zatim kuću na Senjaku, da bi se na kraju skrasila u stanu na Dorćolu, gdje je dugo živjela. Na kraju je donijela odluku da mir pronađe u selu Žarkovo.