Poznati fizičar dr Nikola Cvetanović razjašnjava inherentnu opasnost od groma i nudi dragocene uvide u to kako se zaštititi od potencijalne štete.
Vizuelni prikaz munje je ono što plijeni našu pažnju, dok se širi nebom. Grmljavina je, s druge strane, zvučna komponenta koja dopire do naših ušiju. Kada se obje ove pojave spoje, formiraju ono što je opšte poznato kao grom. Tek u posljednje vrijeme stekli smo sveobuhvatno razumijevanje ovog procesa. Osnovni uzrok munje je prisustvo značajnog električnog naboja unutar oblaka. U stvarnosti, munja je u suštini produžena iskra koja se može protegnuti i do pet kilometara u dužinu. Unutar oblaka se stvaraju ogromni naponi koji dostižu nezamislive nivoe između 10 i 100 miliona volti. Ove zamršene detalje izneo je jedan fizičar tokom gostovanja na TV K1.
Tokom izlaganja, dr Nikola Cvetanović je dao dragocene savete o obezbeđenju lične bezbednosti tokom grmljavine tokom cele letnje sezone.
Prema riječima fizičara, preporučuje se izbjegavanje stajanja u neposrednoj blizini drveća, jer to može predstavljati značajnu opasnost, posebno u planinskim područjima. Umjesto toga, preporučuje se održavanje distance od drugih i odvajanje sebe. Važno je imati na umu opasnosti povezane s vodenim površinama, kao što je plivanje ili boravak u čamcima, i suzdržati se od ovih aktivnosti. Nadalje, upozorava se da ne leži na tlu i umjesto toga se predlaže čučanje, jer struja obično gravitira prema tlu. Prema stručnom mišljenju fizičara, traženje skloništa je optimalan pravac akcije, a oni su dodatno razjasnili efikasnost automobila kao prikladnog utočišta.
U automobilima postoji struktura poznata kao Faradejev kavez. U slučaju grmljavine, savjetuje se da se vozite dalje od vidljivih munja na nebu. Potpunim zatvaranjem svih prozora i osiguravanjem da je vozilo dobro zatvoreno, metal unutar Faradejevog kaveza efektivno poništava električno polje. Ovo pruža potpunu zaštitu od udara groma, čineći automobil sigurnim utočištem. Bez obzira da li je motor u funkciji ili ne, i bez obzira da li je vozilo u pokretu ili miruje, automobil nudi najbliže i najsigurnije sklonište.
Udari groma su česta pojava za avione, ali su opremljeni kablovima koji funkcionišu kao gromobrani, osiguravajući sigurnost putnika i svih elektronskih uređaja u avionu. Posljednji incident uzrokovan udarom groma u avion dogodio se 1960-ih, naglašavajući značajne pomake učinjene od tada. Primarna funkcija gromobrana je da kanalizira struju prema zemlji, služeći kao veliki provodnik koji usmjerava električnu energiju prema dolje. Savjetuje se da isključite sve uređaje koji sadrže čipove.
Uobičajena je zabluda da boravak sam na otvorenom prostoru privlači munje, a zapravo to nije slučaj; to je zapravo mobilni telefon koji privlači munje. Međutim, važno je biti oprezan kada su u pitanju žičani telefoni kod kuće. Ako grom udari u neposrednoj blizini, postoji mogućnost da doživite električni udar kroz žice. U slučaju da vanjske instalacije, poput dalekovoda, udari grom, može doći do kvara uređaja u stanu. Zbog toga se savjetuje izbjegavanje aktivnosti poput kupanja tokom grmljavine. Iako dobro zaštićene instalacije mogu ponuditi određeni stepen sigurnosti, važno je napomenuti da ne postoji apsolutna zaštita od groma. Tokom grmljavine preporučuje se isključivanje laptopa, televizora i mikrotalasnih pećnica, jer su ovi uređaji posebno osjetljivi na oštećenja od udara groma. Osim toga, uređaji opremljeni čipovima također nose visok rizik.
Uzrok nije inherentan organskim faktorima, već prije proizlazi iz činjenice da muškarci imaju tendenciju da zauzimaju opasnije radno okruženje, kao što su krovovi. Češće se bave aktivnostima poput planinarenja i rada na otvorenom. Smrtni slučajevi nastaju zbog iznenadnog oslobađanja ogromne snage u izuzetno kratkom vremenskom okviru, što rezultira naletom velike struje u samo mikrosekundama. Dok mnogi pojedinci prežive kada ih udari grom, njihov opstanak zavisi od činjenice da struja prolazi duž površine njihove kože, ostavljajući opekotine, ali čuvajući njihove unutrašnje organe. Važno je napomenuti da struja uvijek teče na površini, ali ipak može izazvati komplikacije poput srčanog zastoja. Ljudi, budući da su električni sistemi, oslanjaju se na električnu energiju, posebno unutar našeg nervnog sistema. Kada se prekomerna količina energije brzo isprazni, to može da dovede do poremećaja, a potencijalno i do smrti“, pojasnio je Nikola Cvetanović.
Prirodni fenomen munje i grmljavine istovremeno je očaravajući i izaziva strahopoštovanje i ne treba ga posmatrati sa strahom. Mnogi naučnici tvrde da se otkriće vatre i pojava života na Zemlji mogu pripisati prisustvu munja i grmljavine. Kada bismo bili u stanju da kontrolišemo i iskoristimo moć munje, to bi revolucionisalo polje održive energije. Međutim, postoje značajni tehnički izazovi povezani sa ovim poduhvatom, a nepredvidljivost udara groma povećava složenost. Važno je napomenuti da nisu svi udari groma jednaki, jer se razlikuju po intenzitetu. Trenutno smo daleko od praktične primjene ovog koncepta. Uzmite u obzir ogromnu količinu energije koja bi se mogla proizvesti kada bismo mogli iskoristiti otprilike 40 udara groma koji se događaju širom svijeta svake sekunde. Međutim, udari groma su relativno rijetka pojava. Na učestalost udara groma utječu atmosferska kretanja i područja sa značajnom toplinom, što povećava vjerovatnoću djelovanja groma. Regije u kojima su udari groma najzastupljeniji uglavnom se nalaze u ekvatorijalnoj Africi, određenim područjima Rusije i Floride. Nasuprot tome, pojava udara groma u Evropi nije toliko izražena. Cvetanović je naveo da se godišnje u proseku dogodi oko šest udara groma po kvadratnom metru.
(ZenaBlic)
