Jesen donosi niz poslova u vrtu. Uz toplije dane i hladnije noći, vrijeme je za berbu ljetnih plodova, uklanjanje biljnih ostataka i pripremu za sadnju jesenskog i zimskog povrća poput matovilca, češnjaka, crvenog luka, graška i zelene salate. Evo nekoliko ključnih savjeta za jesenje radove i uzgoj salate.
Priprema gredica i sjetva povrća
Jesen je idealno vrijeme za sjetvu širokog spektra povrtnih kultura. Dok ubirete plodove ljeta, počnite pripremati gredice za sadnju zimskih kultura. Zimska salata, matovilac, rukola, rotkvica, špinat i rotkva samo su neke od vrsta koje možete posijati u rujnu i listopadu. Ako imate plastenik, izbor vrsta se dodatno proširuje jer će biljke biti zaštićene od prvih mrazeva.
Ako gredicu ne planirate koristiti za povrće, posijajte biljke za zelenu gnojidbu. To će obogatiti tlo hranjivim tvarima i poboljšati njegovu strukturu, pripremajući ga za proljetnu sezonu.
Zimska salata – jednostavna za uzgoj i bogata hranjivim tvarima
Zimska salata (Lactuca sativa L.) može se sijati od sredine kolovoza do kraja rujna. Sjetva u razmacima od tjedan dana osigurava kontinuiranu berbu kroz jesen i zimu. Salata može rasti na otvorenom, pokrivena agrotekstilom, ili u plastenicima, što joj omogućava stabilan rast. Umjereno gnojite, izbjegavajući dušična gnojiva koja mogu uzrokovati truljenje.
Salata je bogata vodom, vitaminima (C, B1, B2, karoten) te mineralima poput kalija, željeza i fosfora. Crvenkasti pigment kod nekih sorti dodatno doprinosi otpornosti na niže temperature i povećava sadržaj željeza.
Morfološka obilježja i sorte salate
Salata je jednogodišnja zeljasta biljka s vretenastim korijenom smještenim u površinskom sloju tla. Postoje dva osnovna tipa glavatice: maslenke i kristalke. Maslenke imaju nježne, sočne listove dok kristalke imaju čvršće, nazubljene listove i veću rozetu. Glavičasta salata razvija gustu glavicu s vanjskim listovima koji štite unutrašnje listove od vanjskih utjecaja.
Sjetva i uzgoj presadnica
Za uzgoj salate koristi se kvalitetno sjeme koje može biti peletirano ili golo. Peletirano sjeme omogućava lakšu i precizniju sjetvu, s visokim postotkom klijavosti. Sjetva se obavlja četiri tjedna prije presađivanja, najčešće u plastenicima ili kontejnerima s kvalitetnim supstratom. Tako dobivene presadnice su zdrave, brže rastu i otpornije su na nepovoljne uvjete.
Mlade biljke salate mogu izdržati temperature do -5 °C, što omogućava njihov uzgoj tokom hladnijih mjeseci.
Zahtjevi tla i navodnjavanje
Salata najbolje uspijeva u rahlim, humusnim tlima bogatim organskim tvarima. U jesen je korisno dodati stajski gnoj ili kompost kako bi se obogatilo tlo. Optimalna pH vrijednost za salatu je između 6,0 i 7,0. Salati je potrebna redovita vlaga, a tijekom proljeća zahtijeva navodnjavanje od 15-20 litara vode po kvadratnom metru dva puta tjedno, ovisno o vremenskim uvjetima.
Berba i skladištenje
Salata se bere kada glavice postignu željenu veličinu i čvrstoću. Glavica se siječe iznad prvog lista i postavlja u ambalažu koja štiti od oštećenja. Prilikom berbe izbjegavajte mehanička oštećenja jer salata može biti osjetljiva na njih zbog visokog udjela vode.
Prinosi ovise o sorti, razmaku sadnje i uvjetima uzgoja, a kreću se od 27 do 35 tona po hektaru.
Zaključak
Uz pravilnu njegu, odabir sorti i prilagođene uvjete, jesenski radovi u vrtu mogu donijeti obilnu i kvalitetnu berbu. Salata i ostale jesenske kulture obogatit će vaše obroke kroz hladne mjesece, a sjetva pokrovnih biljaka pripremit će tlo za nadolazeću sezonu.
