Jedan od glavnih uzročnika, moždanog i srčanog udara u današnje vrijeme jeste i visok holesterol u krvi. Ono što je simptomatično danas je to, da sve veći broj mladih osoba ima probleme sa visokim mastima u krvi. Mi danas govorimo o nekim simptomima, i šta zapravo treba jesti da ne bi došlo do neželjenih posljedica.
Prisutnost visokog kolesterola obično prolazi nezapaženo, jer ne pokazuje nikakve simptome. Nažalost, često ostaje neotkriven sve dok se kod pogođenih osoba ne dogodi srčani ili moždani udar. Unatoč tome, pojedinci koji imaju obiteljsku povijest takvih pojava trebali bi imati prioritet u praćenju razine kolesterola.
Moguće je procijeniti razinu lipida u djetinjstvu, a preporučuje se nastaviti s redovitim probirom u odrasloj dobi. Ciljna vrijednost ukupnog kolesterola je ispod 200 mg/dL, dok bi LDL (“loš” kolesterol) trebao biti ispod 100 mg/dL, a HDL (“dobar” kolesterol) trebao bi biti iznad 60 mg/dL. Trigliceridi također igraju ključnu ulogu, a njihova bi razina trebala biti ispod 150 mg/dL. Druga mjerna ljestvica pokazuje da su normalne vrijednosti u krvi u rasponu od 3,10 do 5,5 mmol/L, a štetni učinci se uočavaju samo kada koncentracije značajno premašuju te normalne razine. Ako se kod djece otkrije visok kolesterol, važno ga je pomno pratiti jer će vjerojatno postojati i povećati se kasnije u životu.
Nezdrave prehrambene navike, posebice konzumacija prekomjernih količina nezdravih masnoća koje se nalaze u masnom mesu, pekarskim proizvodima, prženoj hrani i prerađenoj hrani, uz genetske čimbenike, doprinose povišenoj razini kolesterola. Važno je napomenuti da masti koje naše tijelo koristi za proizvodnju kolesterola predstavljaju veću opasnost od kolesterola dobivenog hranom, suprotno uvriježenom mišljenju. Osim toga, manje je poznato da naše tijelo samo stvara dvije trećine ukupnog prisutnog kolesterola, a samo jedna trećina potječe iz prehrambenih izvora. Kolesterol igra vitalnu ulogu u pravilnom funkcioniranju svake stanice, posebice u sintezi steroidnih hormona i transportu vitamina topivih u mastima kao što su A, D, E i K.
Budući da se kolesterol ne može otopiti u vodi, prenosi se krvotokom tako što se veže za proteine i stvara lipoproteine. Ovi lipoproteini su kategorizirani u različite tipove na temelju svoje gustoće.
HDL, poznat i kao lipoprotein visoke gustoće, obično se naziva “dobrim” kolesterolom zbog svoje sposobnosti uklanjanja LDL-a ili lipoproteina niske gustoće, koji se smatra “lošim” kolesterolom. LDL ima potencijal stvoriti nakupljanje plaka u arterijama, što dovodi do sužavanja krvnih žila. Osim toga, te se naslage mogu odvojiti od arterijske stijenke, stvarajući krvni ugrušak poznat kao tromb. Ovaj ugrušak može uzrokovati teška medicinska stanja poput srčanog ili moždanog udara.
VLDL, također poznat kao lipoprotein vrlo niske gustoće, klasificiran je kao “loš” kolesterol zbog svoje uloge u razvoju arterijskog plaka. Unatoč svom značaju, VLDL često ostaje nezapažen jer ga rutinski testovi statusa lipida ne mogu otkriti. Međutim, njegove se razine mogu procijeniti praćenjem ukupnih razina lipida, koje imaju tendenciju pada kada se masnoća u krvotoku smanji. Za učinkovito upravljanje visokim kolesterolom ključno je promijeniti način života osim prilagodbi prehrane.
Uključivanje redovite tjelesne vježbe, najmanje tri do četiri puta tjedno po 40 minuta, prestanak pušenja i apstinencija od alkoholnih pića su sve važni koraci. Preporuča se provjera statusa lipida jednom godišnje, bez obzira na simptome ili tegobe, budući da samo povišeni kolesterol ne mora pokazati nikakve vidljive znakove. Ako se otkrije povišena razina kolesterola ili neki drugi problemi, analizu krvi treba provoditi svaka četiri do šest tjedana. Osim toga, možda će vas zanimati utjecaj konzumacije jaja na razinu kolesterola u krvi.
