U današnje vrijeme, imamo jako veliki procenat osoba koje uopšte ne znaju koja su krvna grupa. To hje jako bitna stavka, jer u slučaju saobraćajne nesreće, potrebna vam je operacija, a ne znate koja ste krvna grupa?
Kada netko ima anemiju, to znači da njegovom tijelu nedostaje dovoljan broj zdravih krvnih stanica, koje igraju ključnu ulogu u opskrbi kisikom svih tkiva i organa u tijelu.
- Ako je anemija blaga ili sporo napreduje, simptomi mogu biti jedva primjetni. Umor i glavobolje neki su od početnih pokazatelja, uz smanjenje apetita i probleme s fokusiranjem. Kako se stanje pogoršava, mogu se pojaviti ozbiljniji simptomi, poput blijede kože, vrtoglavice pri stajanju, gubitka daha tijekom laganog napora, lomljivih noktiju i otečenog ili osjetljivog jezika.
Da biste utvrdili bolujete li od anemije, jedna je od najjednostavnijih metoda analiza krvi, objašnjava dr. sc. Jelena Damjanović, specijalist medicinske biokemije u središnjem laboratoriju MediGroupa.
Prilikom pregleda kompletne krvne slike procjenjuje se i mjeri više parametara.
- Hemoglobin
Različite komponente uzorka krvi uključuju broj crvenih krvnih stanica (eritrocita), hematokrit koji predstavlja omjer volumena eritrocita i volumena krvi, srednji volumen eritrocita (MCV), srednji sadržaj hemoglobina (MCH), srednju koncentraciju hemoglobina u eritrocitima (MCHC), širina distribucije volumena eritrocita (RDW), broj bijelih krvnih stanica (leukocita), leukocitna formula koja uključuje neutrofile, limfocite, monocite, eozinofile i bazofile, kao i broj krvnih stanica. trombociti.
Referentne vrijednosti parametara krvne slike variraju ovisno o dobi i spolu. Dodatno, razlike u referentnim vrijednostima mogu postojati na temelju analizatora koji se koristi za određivanje krvne slike.
Prema riječima mr. sc. Damjanović, korisnije je analizirati vrijednosti ovih parametara u odnosu na dosadašnja saznanja nego se oslanjati samo na referentni interval.
Referentne vrijednosti, unatoč svom značaju, i dalje služe kao srednje vrijednosti za većinu pojedinaca dobrog zdravlja. Vrlo je preporučljivo redovito kontrolirati krvnu sliku, najbolje jednom godišnje ako nemate zdravstvenih problema. Čineći to, postat ćete svjesni svojih “osobnih referentnih vrijednosti”. Ključno je pratiti svoje rezultate i uspoređivati ih iz godine u godinu, omogućujući vam da sami uočite značajne promjene.
Prisutnost anemije može se utvrditi procjenom osnovnih parametara hemoglobina, hematokrita i broja eritrocita. Smatra se da je anemija prisutna kada koncentracija hemoglobina padne ispod donje granice referentnog raspona.
- Mr. sc. Jelena objašnjava da parametri eritrocita (MCV, MCH, MCHC i RDW) daju vrijedan uvid u karakteristike eritrocita, pomažu u dijagnostici određenih vrsta anemija i usmjeravaju odluke o liječenju. Kako bi se utvrdio uzrok i tip anemije, mogu se provesti različiti laboratorijski testovi kako bi se utvrdili ne samo temeljni čimbenici, već i kako bi se pratila učinkovitost liječenja.
Nedostatak željeza prevladavajući je faktor koji pridonosi anemiji. Sadržaj željeza u krvi može se odrediti laboratorijskim pregledom.
Prema riječima dr. sc. Damjanović, dijagnostička vrijednost mjerenja koncentracije željeza znatno je ograničena zbog značajnih fluktuacija ovog parametra tijekom dana, iz dana u dan, te kao posljedica čimbenika poput infekcija, upala i uzimanja određenih lijekova.
- Za učinkovitu procjenu statusa željeza i dijagnosticiranje anemije, preporučuje se mjerenje razine željeza u serumu, ukupnog kapaciteta vezanja željeza (TIBC), kapaciteta vezanja nezasićenog željeza (UIBC), transferina i feritina korištenjem jednog uzorka. Ovaj sveobuhvatni pristup omogućuje određivanje funkcionalnih i pohranjenih razina željeza.
Prije provođenja bilo kakvih pretraga krvi, preporučuje se potražiti savjet liječnika ili laboratorijskog stručnjaka ako je osoba trenutno podvrgnuta terapiji željezom. Prema riječima mr. sc. Damjanović, najpouzdaniji markeri za procjenu učinkovitosti liječenja su razine hemoglobina i feritina.
