– Pomjeranje kazaljki na satu je itekako nezgodno za sve one koji moraju ustati rano i ići na posao. U većini situacija, pomjeranje sata ide na subotu na nedjelju, kada 90% ljudi na svijetu ne radi, ali imamo i onih 10% koji moraju raniti nedjeljom, tako da je to jako loše po organizam osobe. Mi danas govorimo o proljeću koje je pred nama, i da li znate na koji datum se pomjera sat za 2024?
31. marta 2024. počinje ljetno računanje vremena, označavajući posljednju nedjelju u martu, a u 2:00 sata nastavljamo sa pomjeranjem sata unaprijed za jedan sat, do 3:00 sata ujutro.
Tokom mjeseca Ramazana, ovogodišnje ljetno računanje vremena će uticati na vrijeme posta. 30. marta post će početi u 3:47 sati, a iftar će se obaviti u 18:16 sati. Sljedećeg dana, 31. marta, sat će biti podešen tako da sehri počinje u 4:45 sati i iftar u 19:18 sati. Odgovornost za ovo vremensko prilagođavanje leži na Džordžu Vernonu Hadsonu, entomologu sa Novog Zelanda. Na osnovu svog istraživanja prilagođavanja ljudi različitim uslovima životne sredine, zaključio je da je dan pogodniji za ljudski život nego noć.
- Godine 1895. izneo je predlog da se sat unapredi za dva sata, sa ciljem da se maksimalno iskoristi dnevno svetlo tokom leta, a ne popodne.
- Godine 1916. Nemci su bili pioniri u primeni prakse letnjeg računanja vremena, koju su kasnije usvojile Velika Britanija i SAD.
Većina evropskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika trenutno praktikuju dvogodišnje podešavanje sata. Ovaj sistem promjene između ljetnog i zimskog računanja vremena uveden je 1983. godine, sa pomjeranjem kazaljki za jedan sat unaprijed u posljednjoj sedmici marta, a zatim pomjeranim unazad u posljednjoj sedmici oktobra. Međutim, Evropska komisija je nedavno predložila ukidanje sezonskog vremena, što bi moglo imati značajan uticaj. Prema ovom prijedlogu, svaka članica EU do aprila 2019. godine mora odlučiti hoće li trajno uvesti zimsko ili ljetno računanje vremena.
Za zemlje koje biraju zimsko računanje vremena, sadašnji pomak sata bio bi posljednji, dok bi zemlje koje se odluče za ljetno računanje vremena doživjele još jedno podešavanje krajem marta iduće godine. Svrha ljetnog računanja vremena je maksimiziranje korištenja dnevnog svjetla i olakšavanje međunarodne sinhronizacije vremena. Rusija je već preuzela inicijativu za ukidanje ljetnog računanja vremena.
Nakon sprovođenja medicinskog istraživanja koje je ukazalo na negativne efekte stalnog ljetnog računanja vremena, Rusija je 2014. godine prešla na trajno zimsko računanje vremena. Ova odluka je bila vođena zabrinutošću zbog stresa, zdravstvenih problema i ranih jutarnjih saobraćajnih nesreća povezanih sa stalnim ljetnim računanjem vremena. Kod nas duži dnevni boravak u popodnevnim satima može učiniti ljetno vrijeme pogodnijim.
- Međutim, tokom zimskih mjeseci, ljetno računanje vremena bi rezultiralo produženim periodima jutarnjeg sumraka. Dr Anđelka Kovačević, šef Katedre za astronomiju na Matematičkom fakultetu, objašnjava da je za ovu promjenu računanja vremena potrebno najmanje četiri sedmice da bi se ljudi prilagodili. Prepoznajući uticaj na zdravlje, saobraćaj i radnu produktivnost, Evropska komisija je takođe predložila eliminisanje sezonskih promena vremena.
Zakon o računanju vremena, koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, sadrži odredbe za ljetno i zimsko računanje vremena. Međutim, postoji i klauzula koja predviđa koordinaciju sa obaveštenjima Evropske komisije, koja omogućava Srbiji da prekine menjanje sata iako nije članica EU. Dok fizičar i urednik sajta “Nauka kroz priče” Slobodan Bubnjević smatra da ukidanje sezonskih promena vremena možda nije idealno za Srbiju, nema alternative nego da se uskladi sa stavom Evropske komisije.
Na moj stav po tom pitanju ne utiču politika ili ideologija. Iako smatram da odluku o ukidanju pomeranja sata nije trebalo doneti, Evropska komisija je već donela odluku, a Srbija mora da ispoštuje odustajanje od pomeranja sata. To je za nas najlogičniji tok akcije, jer bi razgovori o alternativama bili uzaludni osim ako ne želimo ostati na ljetnom računanju vremena. Istorija metrologije nas uči da bi odstupanje od ostatka Evrope u merenju vremena imalo nemerljivu cenu našeg načina života, privrede i kulture. Srbija je članica međunarodnog SI sistema mera od 19. veka i najvažnije je da koristimo iste mere i metode kao i druge zemlje. Svi argumenti protiv ovog usklađivanja su beznačajni pred ovim zahtjevom, kako je naveo Bubnjević.
- Prema njegovom objašnjenju, ukidanje letnjeg računanja vremena imalo bi uticaj na Srbiju zbog njenog položaja na istočnoj granici srednjoevropske vremenske zone. To znači da u našu zemlju mrak dolazi ranije u odnosu na zapadne krajeve, što rezultira kraćim danima. I pored sličnih navika i načina života sa ostatkom Evrope, za nas bi bilo korisnije da ostanemo u letnjoj vremenskoj zoni, a ne da prelazimo na zimsko računanje vremena, kao što je praksa u Rusiji, na primer.
