Dragan Ivanov, specijalista interne medicine, istakao je u emisiji “RTS Ordinacija” važnost uticaja različitih vrsta hrane na postizanje alkalnosti u organizmu putem ishrane.
- Prema dr. Ivanovu, konzumacija skromnih količina hrane, uključujući i čokoladu, može stvoriti osjećaj zadovoljstva bez preopterećenja želuca. Kako biste se u potpunosti prepustili doživljaju, preporuča kušati male porcije čokolade i pustiti ih da se polako tope u ustima.
Dr. Ivanov predlaže smanjenje unosa mesa i stavljanje većeg naglaska na prednosti biljnih proteina. Osim mesa, uključivanje alkalnog zelenog lisnatog povrća u vašu prehranu može pridonijeti alkalnim učincima u tijelu.
Dr. Ivanov ističe značaj umjerenosti u prehrani, ističući slogan “Sve je lijek, sve je otrov, razlika je u dozi”. Vrijedno je napomenuti da proteini dobiveni iz životinja imaju potencijal zakiseliti krv i generirati metabolički otpad, podižući tako razinu kiselosti u tijelu.
Dr. Ivanov ističe važnost održavanja hidratacije i predlaže da se pije oko dvije litre tekućine dnevno kako bi se podržali bubrezi u eliminaciji kiselina iz tijela.
Ključna funkcija autofagije, koja uključuje razgradnju i recikliranje staničnih komponenti, ne može se precijeniti u smislu prevencije bolesti i opće dobrobiti. Ipak, ključno je poslušati upozoravajuće riječi dr. Ivanova, koji savjetuje protiv usvajanja autofagije u određenim populacijama, uključujući pothranjene osobe, one koji su podvrgnuti kemoterapiji, kao i adolescente i trudnice.
Dr. Ivanov savjetuje da se soda bikarbona ne koristi kao metoda alkalizacije tijela, navodeći njezine moguće nedostatke. Neutralizacija želučane kiseline može otežati proces probave, osobito kada su u pitanju proteini. Umjesto toga, predlaže da se odlučite za prirodnu alternativu, poput soka od limuna zaslađenog medom, koji ima blagotvoran alkalni učinak na tijelo.
BONUS TEKST:
Naš svet je neiscrpna riznica priča, događaja, izazova i trijumfa koji se prepliću svakodnevno. Od velikih političkih previranja do malih, ali značajnih životnih trenutaka, naša stvarnost je bogata i kompleksna. U srcu ove dinamike su ljudi – sa svojim snovima, strahovima, nadama i ambicijama.
Svaki pojedinac nosi sa sobom svoju priču, ispisujući je svakim korakom kroz život. Rođenja i smrti, ljubavi i gubitci, uspesi i neuspesi – sve su to niti koje tkaju našu jedinstvenu životnu tkaninu. Svaka interakcija, svaki izbor, ostavlja trag na našem putu, definišući ko smo i kuda idemo.
U savremeno doba, tehnologija je postala neizostavan deo našeg svakodnevnog postojanja. Internet i društvene mreže su nas povezale na globalnom nivou, omogućavajući nam da delimo ideje, stvaramo zajednice i menjamo svet jednim klikom. Informacije su dostupne brže nego ikada pre, a tehnološka inovacija nastavlja da transformiše način na koji živimo, radimo i komuniciramo.
Uprkos svim modernim dostignućima, suočavamo se sa brojnim izazovima. Klimatske promene, ekonomska nejednakost, političke napetosti – sve su to globalni problemi koji zahtevaju zajednički angažman i rešenja. Kroz dijalog, saradnju i odlučne akcije, možemo graditi održiviju i pravedniju budućnost za sve.
Uz to, kultura i umetnost igraju ključnu ulogu u našem društvu. Književnost, muzika, film, pozorište – ove umetničke forme ne samo da nas zabavljaju, već i izazivaju na razmišljanje, osnažujući našu sposobnost empatije i razumevanja. Kroz umetnost izražavamo našu individualnost, istražujemo dubine ljudskog uma i stvaramo mostove između različitih kultura i generacija.
Porodica je temelj našeg društva, pružajući podršku, ljubav i stabilnost. Kroz generacije, porodične vrednosti se prenose i oblikuju naše identitete. Njihov uticaj je neprocenjiv, pružajući nam osnovu za rast i razvoj.
Obrazovanje je ključno za lični i društveni napredak. Kroz škole, univerzitete i kontinuirano učenje, stičemo znanje i veštine koje nas opremaju za izazove života. Obrazovanje nije samo akumulacija činjenica, već i razvijanje kritičkog mišljenja, analitičkih sposobnosti i sposobnosti rešavanja problema.
Zdravlje je temelj naše sreće i produktivnosti. Fizičko, mentalno i emocionalno blagostanje su međusobno povezani, zahtevajući pažnju i negu. Promovisanje zdravog načina života, prevencija bolesti i pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti su od suštinskog značaja za svakog pojedinca i društvo u celini.
Na kraju, naša sposobnost da volimo i budemo voljeni je srž našeg ljudskog iskustva. Ljubav nas povezuje, daje nam snagu da prevaziđemo izazove i čini život vrednim življenja. Kroz ljubav, gradimo mostove među ljudima, stvaramo zajednice i ostavljamo tragove koji će živeti i nakon nas.
Dakle, svet u kome živimo je mesto bogato mogućnostima, ali i izazovima. Na nama je da donosimo mudre odluke, da se borimo za pravdu i istinu, da negujemo svoje talente i da izgrađujemo bolju budućnost za sve generacije koje dolaze. Ujedinjeni u svojim naporima, možemo stvoriti svet koji održava ravnotežu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti – svet koji je nasledstvo vredno ostavljanj
