Mnogi domaćini i domaćice još uvijek vjeruju da je obavezno isprati meso prije nego što ga stave u tavu ili rernu. U nastavku donsimo više…
Ta praksa često se prenosi s generacije na generaciju, gotovo kao nepisano pravilo koje niko ne dovodi u pitanje. Međutim, stručnjaci sve glasnije upozoravaju da ova navika ne samo da ne donosi korist, već može biti i potencijalno opasna za zdravlje.
- Jedan od najčešćih argumenata onih koji ispiraju meso je uvjerenje da voda uklanja bakterije i prljavštinu s površine. Neki idu i korak dalje pa koriste kiseline poput limuna ili bijelog octa, uvjereni da će tako dodatno očistiti namirnicu. Ali, rezultati laboratorijskih istraživanja pokazali su da ispiranje običnom vodom iz slavine ne uništava bakterije. Naprotiv – kapljice vode mogu prenijeti patogene mikroorganizme na sudoper, radne površine ili čak druge namirnice koje se nalaze u blizini. Na taj način se stvara prostor za unakrsnu kontaminaciju, što može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Stručnjaci ipak priznaju da korištenje kiselina donekle smanjuje broj bakterija na površini mesa, ali ni ta praksa nije dovoljna sama po sebi. Čak i kada se meso “okupa” u limunovom soku ili sirćetu, ključna stavka ostaje – termalna obrada na dovoljno visokoj temperaturi. Tek kuhanje ili pečenje do kraja može uništiti štetne mikroorganizme. Zato je savjet da se više pažnje posveti pravilnom kuhanju nego pranju.
- Pored toga, higijena prostora gdje se priprema meso je od presudnog značaja. Radne površine treba redovno dezinfikovati, noževe prati odmah nakon upotrebe, a dasku za rezanje mesa nikako ne koristiti za povrće ili hljeb. Greška koju mnogi prave je da meso peru u sudoperu, a zatim u istoj zoni odlažu voće ili povrće. Time nesvjesno prenose bakterije na hranu koju često jedemo sirovu, što dodatno povećava rizik.
Nutricionisti i zdravstveni portali poput Healthlinea naglašavaju da je najvažnija prevencija dobra kulinarska praksa: meso treba uvijek peći ili kuhati do unutrašnje temperature koja je dovoljno visoka da uništi bakterije. Na primjer, piletina i puretina moraju doseći temperaturu od najmanje 75°C u sredini, dok je za govedinu i svinjetinu ta granica nešto niža, ali i dalje ne smije biti nedovoljno pečeno.
- Ova saznanja mijenjaju način razmišljanja o kuhanju. Umjesto da se oslanjamo na stare navike, treba da prihvatimo nova znanja koja dolaze iz nauke i prakse. Pranje mesa pod mlazom vode ne donosi sigurnost, već rizik, dok nam jednostavne mjere higijene i pravilna termička obrada mogu sačuvati zdravlje.
Kao što navode domaći stručnjaci u izjavama za Večernji list, ljudi često griješe misleći da je vidljivo čisto meso ujedno i bezopasno. Istina je da bakterije poput salmonelle i E. coli nisu vidljive golim okom, a njihova prisutnost može izazvati ozbiljne infekcije, posebno kod djece, starijih osoba i onih sa slabijim imunitetom.
Na kraju, odluka da li ćete meso ispirati ili ne, ostaje na pojedincu. Ali činjenica je da stručnjaci širom svijeta daju jasan odgovor: ispiranje običnom vodom ne samo da ne uklanja bakterije, nego ih širi dalje. Ako već želite dodatno obezbijediti hranu, možete koristiti blaga kisela rješenja poput limuna ili sirćeta, ali i tada je neophodno da meso dobro termički obradite i vodite računa o higijeni kuhinje.
- Septembar 2025. tako donosi i novo razumijevanje kuhinjskih navika. Vrijeme je da se oprostimo od mitova koji nemaju naučnu podlogu i da počnemo praktikovati ono što zaista štiti zdravlje. Jer, u konačnici, cilj nije samo pripremiti ukusan obrok, već i sačuvati sigurnost svoje porodice
