BONUS TEKST:
Važnost dosljednog uzimanja obroka je od najveće važnosti, ako preskačete obroke, možete dovesti do negativnih posljedica poput ekstremne gladi, razdražljivosti, smanjenog fokusa i pretjeranog uživanja, a sve je to štetno za zdravlje srca. Studije su pokazale da je davanje prioriteta jutarnjim obrocima i večerama ključno za održavanje zdravog kardiovaskularnog sustava. Objašnjenje za to je sljedeće: istraživački članak objavljen u časopisu Nature Communications povezivao je doručak nakon 9 ujutro i večeru nakon 21 sat, povezanost je povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, posebno kod žena.
Bernard Srour, farmaceut i dio tima studije, rekao je: “Ova studija je prva koja predlaže moguću povezanost između doba dana i kardiovaskularnog zdravlja.” Napomenuo je da su prethodna istraživanja povezivala nedostatak doručka s lošim metaboličkim stanjem, ali to nije uzeto u obzir u studiji. Srourov tim nastojao je istražiti kako raspored obroka utječe na srce, što bi moglo dovesti do novih strategija prevencije. Svaki dodatni sat kašnjenja s prvim obrokom u danu bio je povezan s većom vjerojatnošću oboljevanja od svih kardiovaskularnih bolesti.
Čak i nekoliko sati kašnjenja s doručkom može imati negativan utjecaj na srce. Kako bi prikupili informacije, istraživači su pratili zdravstvene navike preko 103.000 odraslih osoba, prvenstveno žena. Obrasci prehrane sudionika praćeni su u prosjeku 7,2 godine, tijekom kojih je svaki dodatni sat kašnjenja prvog dnevnog obroka povećavao rizik od svih kardiovaskularnih bolesti. Ovaj je obrazac također bio očit za odgađanje posljednjeg obroka u danu. Osobe koje su večerale nakon 21 sat imale su 28 posto veću vjerojatnost oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s osobama koje su večerale prije 20 sati.
Unutarnji sat u tijelu kontrolira vrijeme obroka. Srour prepoznaje da je povezanost između zdravlja kardiovaskularnog sustava i rasporeda obroka povezana s tjelesnim cirkadijalnim ritmom. Tvrdi da biološki sat određuje doba dana kada se konzumiraju obroci te ima značajnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka, metabolizma i proizvodnje hormona, a sve to utječe na zdravlje srca. Priznao je da na osjetljivost inzulina duboko utječe prirodni cirkadijalni ritam. Vrijeme obroka utječe na višestruke procese kojima upravlja biološki sat. Odgađanje doručka može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin.
Prethodna istraživanja su pokazala da je sposobnost tijela da odgovori na inzulin povećana tijekom jutra u usporedbi s večerom. Smanjenje te osjetljivosti može dovesti do inzulinske rezistencije, što može dovesti do problema s kardiometaboličkim zdravljem, uključujući upalu, endotelnu disfunkciju (sloj stanica koji oblaže unutrašnjost krvnih žila) i visoki krvni tlak. Svaki od ovih scenarija povećava vjerojatnost razvoja bolesti srca. Kardiolog Bhupendar Tajal naglasio je da kašnjenje doručka može dovesti do smanjenja osjetljivosti na inzulin, što zauzvrat povećava vjerojatnost srčanih problema.
Osim toga, Srour je primijetio da konzumiranje hrane kasno noću, kada su razine melatonina u tijelu najviše, može nepovoljno utjecati na sposobnost tijela da metabolizira hranu. Studija iz 2020. godine otkrila je da konzumiranje hrane kasno navečer može dovesti do debljanja i smanjenog sagorijevanja masti. S obzirom na jaku povezanost između pretilosti i bolesti srca, nije neočekivano da bi ovaj čimbenik također povećao vjerojatnost razvoja bolesti srca.
