U današnjem se članku fokusiramo na zabrinjavajuće probleme u vezi s budućnošću našeg planeta, a koji su rezultat dviju opsežnih i važnih meteoroloških institucija u svijetu. Svi sugeriraju da klimatski ekstremi, kao što su toplinski valovi, suše i uragani, sve više ovise o klimatskim uvjetima.
Svakodnevica naše znanstvene zajednice sve nas više upozorava na strašne posljedice globalnog zatopljenja. Svjetska meteorološka organizacija i UK Met Office imaju prilično dobro pripremljene procjene iz kojih se može zaključiti da svijet svake godine ulazi u fazu obaranja temperaturnih rekorda.
Prema njihovim predviđanjima, vjerojatnost da će barem jedna od sljedećih pet godina premašiti prethodne godišnje rekorde za najviše prosječne temperature je oko 80%. Što je još više zabrinjavajuće, čini se da će očekivani cilj Pariškog klimatskog sporazuma o zadržavanju ispod 1,5 stupnjeva Celzijusa gotovo sigurno biti prekršen. Prosječno povećanje globalne temperature možda zvuči kao apstraktna informacija, ali rezultati su vrlo konkretni: sve češće i intenzivnije ekstremne vremenske prilike, više žrtava, uništavanje ekosustava i nepovratni utjecaji na ljudsko zdravlje. Prema stručnjakinji Natalie Mahowald, više prosječne temperature znače više izgubljenih života. Svaki deseti stupanj prekoračenja povećava rizik od događaja kao što su požari, poplave, uragani i dugotrajne suše.
Znanstvenici s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime kažu da je to izravno uzrokovano klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek, uglavnom emisijama stakleničkih plinova. Posebno zabrinjava činjenica da je svijet sada na putu da do kraja desetljeća ne samo premaši 1,5 stupnjeva, već i prijeđe granicu do opasna 2 stupnja Celzijusa iznad predindustrijskih razina. Ova predviđanja nisu napravljena olako – ona se temelje na više od 200 računalnih simulacija iz više od desetak istraživačkih centara diljem svijeta.
Prije samo deset godina, vjerojatnost prelaska praga od 1,5 stupnjeva bila je samo oko 1%, a ta je barijera probijena već prošle godine. Danas se sve više govori o mogućem stjecanju 2 diplome. Takva predviđanja nitko ne želi slušati, ističu znanstvenici, ali pred njima ne možemo zatvoriti oči. Iako su 2 stupnja Celzijusa postavljena kao sekundarni prag u Pariškom sporazumu, njegovo postizanje moglo bi dovesti do katastrofalnih posljedica – s prednostima danim pojedincima koji žive u regijama gdje su toplinski valovi, požari i poplave uobičajeni.
Ako se ljudi ne mogu zaštititi od toplinskih valova, to će imati drastičan utjecaj na zdravlje i broj smrtnih slučajeva. Također, požari će se lakše razbuktati jer toplija atmosfera uzrokuje isparavanje vlage iz tla i biljnog pokrova, čineći tlo mnogo plodnijim na kojem se katastrofa može manifestirati. Pitanje od velike zabrinutosti je stanje Arktika, koji se zagrijava 3,5 puta brže od ravnoteže na planetu. To dovodi do brzog otapanja ledenjaka i porasta razine mora, što ugrožava obale na globalnoj razini.
Kao što je rekao direktor klimatske službe Chris Hewitt, ovo je samo dio većeg problema koji više ne možemo odgađati. Još jedan faktor koji komplicira cijelu situaciju je prirodna klimatska varijabilnost, poput poznatih El Niña i La Niñe. Iako je poznato da uzrokuje privremene varijacije u prošlosti, u vrijeme kada čak ni La Niña, za koju se zna da ima učinak hlađenja, ne kontrolira zagrijavanje. To je još jedan dokaz koliko je moćno forsiranje ljudskih aktivnosti. Važna poruka dolazi od klimatologa Roba Jacksona sa Sveučilišta Stanford – ne vraća se na staru normalu kada se zabilježi nova temperatura.
Jednostavno rečeno, nema povratka; Klimatske promjene su tu, stvarne su i ne idu nikamo, njihovi će se utjecaji s vremenom samo pojačati ako ne odlučimo ništa učiniti. Samantha Burgess iz Europske agencije za klimatske promjene tvrdi da je glavni pokretač zagrijavanja nastavak izgaranja fosilnih goriva. “Ako svijet ne poduzme ozbiljne korake za smanjenje emisija stakleničkih plinova, tada će sve prognoze koje trenutno djeluju pomalo zastrašujuće brzo postati naša stvarnost.”
