– Šta da radite ako imat ekomad zemlje, a ne znate šta posaditi na nju? Mi za danas imamo jedan sjajn prijedlog i to preslikan iz Srbije, od jednog čovjeka, koji je razvio mali biznis, od kojeg zarađuje jako lijepo na mjesečnom nivou…
Prema mišljenju stručnjaka, postoji unosna prilika da se ostvari značajan profit od malih parcela zemlje. Da bi se kvalifikovali za državne subvencije, potrebno je najmanje 50 jutara zemlje, što je više nego dovoljno da svi članovi domaćinstva ostvare prihod veći od prosečne plate.
- Živeti rafiniranim načinom života na selu je sasvim moguće. Poljoprivredna industrija služi i kao izvor egzistencije i finansijskog prosperiteta, posebno za one koji uzgajaju visokovrijedne usjeve, koriste naučne metode i ostaju usklađeni sa zahtjevima tržišta. Među raznim mogućnostima, jedna ideja koju vrijedi istražiti je uzgoj šafrana, koji se često naziva “crveno zlato”, koji je poznat kao najskuplji začin na svijetu i koji se pretežno proizvodi u Iranu. Međutim, uspešna proizvodnja šafrana je ostvarena iu Srbiji. U ovoj regiji jedan gram šafrana košta 10 eura, dok na međunarodnom nivou može dostići cijene od 20 do 30 eura. Ovakav uvid daje profesor dr Tanja Brankov sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Kako kaže, uzgoj goji bobica je povoljan izbor zbog niskih zahtjeva za održavanjem i činjenice da se 100 grama može prodati po cijeni od 20 eura. Prof. dr Zoran Keserović, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, ističe i brzi rast jagoda. Visina potrebne investicije, koja se kreće od 12.000 do 18.000 eura, zavisi od toga da li se odlučite za banku ili krevet.
Prema Keserovićevim riječima, ako država ponudi 50 posto povrata i na malinu i na jagodu, ulaganje se može vratiti u drugoj godini za jagode, uz povoljne cijene, a u trećoj godini za malinu.
- Prema Brankovim rečima, proizvodnja lavande, belog luka i šitake je konstantno unosna, a raste interesovanje za uzgoj mikrobnih useva. Lavanda je posebno tražena i zahtijeva minimalnu količinu vode i održavanja. Spasojevići preporučuju četinare kao pogodnu opciju za početnike. Svoj put su započeli sa 40 božićnih drvaca prije dvije decenije i od tada su postali jedan od vodećih proizvođača u industriji.
Prema rečima Jelice Spasojević, ako imate plac od 50 ari i zainteresovani ste za sadnju četinara, potrebno je da uložite početnu investiciju od oko 10.000 evra. Očekuje se da ćete u roku od tri godine početi da ostvarujete povraćaj ulaganja.
Važno je zapamtiti, međutim, da neće sve ove biljke uspjeti i da se mogu pojaviti bolesti. Takođe je neophodno imati odgovarajuće sisteme za prskanje i navodnjavanje, te pažljivo dokumentovati i izračunati sve ove faktore. Aleksandar Spasojević ističe neophodnost ljubavi u ovom poslu, jer podrazumeva brigu o živim bićima.
Prema Aleksandrovim rečima, hlorofil voli protok krvi. Međutim, ako je nečiji fokus isključivo na analizi podataka i kruženju brojeva, za to možda neće biti mjesta u ovoj profesiji. Agrobiznis preduzetnici moraju ne samo da steknu znanje u tehnologiji i matematici, već i da steknu razumevanje o tome kako funkcionišu kanali prodaje.
Tatjana Stojanović predlaže implementaciju prodajnog modela „vi biraj“, gde potrošači mogu da posete farmu i lično izaberu proizvode koje žele. Ovo ne samo da povećava njihovo zadovoljstvo, već i kombinuje poljoprivrednu proizvodnju sa agroturizmom, stvarajući jedinstveno izletničko iskustvo. Usvajanjem ovog pristupa, agronomi mogu smanjiti troškove žetve i kultivirati bazu lojalnih kupaca. Miloš priznaje da su poljoprivrednici prepoznali efikasnost društvenih mreža u povezivanju sa krajnjim kupcima i potrošačima.
Stojanović smatra da postoji potreba za dodatnom organizacijom marketinga, prodaje i isporuke, ali je uveren da ovakav pristup omogućava zaobilaženje kupaca i postizanje povoljne cene.
