U danasnjem clanku procitajte sta se desava su organizmu kada se n prektikuju intimni odnosi,saznajte u nastavku teksta….
U savremenom, ubrzanom načinu života, ljudi često zanemaruju svoju emocionalnu i fizičku bliskost. Intimnost, koja se nekada smatrala temeljem zdravog odnosa, sada se sve više gura na marginu zbog obaveza, stresa i gubitka povezanosti među partnerima. Upravo tim pitanjem bavila se studija koja je ispitivala šta se zapravo događa s muškarcima i ženama kada su lišeni intimnih odnosa kroz period od trideset dana.
Eksperiment je okupio par koji je, uz obostrani dogovor, odlučio apstinirati od bilo kakve seksualne aktivnosti mjesec dana. Ideja je bila da se, osim fizičkog aspekta, uoče i emocionalne promjene u vezi – kako svako od njih doživljava suzdržavanje i koje posljedice ostavlja.
Na početku eksperimenta, Kris, partner u vezi, bio je skeptičan i čak nezadovoljan prijedlogom. Smatrao je intimnost ključnim segmentom odnosa, a samo nekoliko dana bez nje već je počelo ostavljati tragove. Usporedio je situaciju s dijetom – kao da su mu oduzeli omiljeni desert. Ono što ga je posebno iznenadilo bio je osjećaj praznine i distance koji je, kako je rekao, došao mnogo brže nego što je očekivao. Već petog dana uočio je da se njegova partnerka, Judi, ponaša drugačije – postajala je rezervisanija, emocionalno distancirana, što je dodatno pogoršavalo njegovu unutrašnju tjeskobu.
iji je dan ispunjen brojnim obavezama, otkrila je da joj nedostatak intimnosti zapravo pruža određeno olakšanje. Nije osjećala isti stepen emocionalne uznemirenosti kao njen partner, ali je bila svjesna da se i kod nje pojavljuju unutrašnji konflikti. Pitala se kako Kris doživljava njeno povlačenje i da li gubi povjerenje u njihovu povezanost. Iako fizički nisu bili prisni, trudila se da mu kroz sitnice – poruke, pažnju i razgovor – da do znanja da je i dalje emocionalno uz njega.
Zanimljivo je da su, iako oboje nisu uživali u apstinenciji, njihova iskustva i emocionalne reakcije bile potpuno različite. Kris se osjećao kao da je odbijen, da mu partnerka uskraćuje nešto važno, dok je Judi to doživljavala kao priliku da preispita dubinu njihove povezanosti bez fizičke komponente. Tokom treće sedmice otišli su na zajednički vikend, Kris se nadao da će se eksperiment završiti ranije, ali Judi je ostala dosljedna. Taj potez ga je emocionalno pogodio, ali je istovremeno bio i trenutak prepoznavanja vlastitih granica i razumijevanja njenog stava.
Na kraju mjeseca, kada je apstinencija prestala, oboje su osjetili olakšanje. Kris je priznao da više nikada neće uzimati njihov seksualni život zdravo za gotovo. Judi, s druge strane, spoznala je da joj fizička distanca nije umanjila osjećaj ljubavi, ali da je emocionalna prisnost tokom tog perioda bila od presudnog značaja za očuvanje povezanosti.
Ovaj eksperiment otvorio je dublje pitanje: kako nedostatak fizičke bliskosti djeluje na psihičko stanje pojedinca? Stručnjaci ističu da apstinencija, iako nije opasna sama po sebi, može izazvati stres, anksioznost, pa čak i osjećaj usamljenosti ili odbačenosti. Kod muškaraca, čežnja za fizičkom povezanošću često je izraženija, dok žene, iako također pogođene, svoje emocionalne potrebe češće izražavaju kroz druge oblike povezanosti – pažnju, nježnost, razgovor.
Pored psiholoških posljedica, nauka je još od antičkih vremena pokušavala razumjeti biološke promjene koje se dešavaju usljed seksualne apstinencije. Stari Grci vjerovali su da žene koje se duže suzdržavaju mogu doživjeti stanje koje su nazivali “histerija” – pojam koji potiče od riječi “hystera” (maternica), sugerirajući da je zadovoljenje seksualne potrebe ključno za njihovo fizičko i psihičko zdravlje. Iako su ovakvi stavovi danas zastarjeli, moderna istraživanja potvrđuju da duže razdoblje bez bliskosti može izazvati razne emocionalne disbalanse, kod oba spola.
U konačnici, eksperiment koji je započeo s ciljem promjene rutine, razotkrio je brojne slojeve ljubavne dinamike između dvoje ljudi. Intimnost, kako su oboje zaključili, nije samo čin, već skup emocija, međusobne pažnje, sigurnosti i povjerenja. Bez nje, veza može preživjeti, ali se pod velikim pritiskom mora hraniti drugim oblicima bliskosti.
Njihova priča može biti važna lekcija za mnoge parove – ne o nužnosti svakodnevne fizičke bliskosti, već o važnosti otvorenog dijaloga, razumijevanja različitih potreba i međusobne brige. Jer veza, u svojoj srži, ne počiva samo na dodiru tijela, već i na dodiru duše.
