U gradskoj strukturi Prizrena, većina Srba pronalazi zaposlenje unutar lokalne crkve, dok samo jedan pojedinac djeluje kao zvaničnik za srpska pitanja u kancelariji za zajednice u opštini.
Roditelji u Bistrici, gradu udaljenom odavde, često ističu sigurnost i mogućnosti zapošljavanja kao razloge zbog kojih njihova djeca oklijevaju s povratkom. Ipak, nazire se napredak i u tom pogledu.
“Stigao sam u ovo mjesto prije otprilike godinu dana, želeći pronaći posao. Srećom, uspio sam dobiti zaposlenje preko prijatelja specijaliziranog za servisiranje motora.
S obzirom na ograničene prilike u Brezovici, osjećao sam se sretnim što sam našao posao ovdje. Zadovoljan sam svojim radom i nemam nikakvih problema; sve ide glatko i bez trzavica.
Obim posla je stabilan jer uvijek postoji potražnja za servisiranjem motora,” rekao je ovaj pojedinac srpskog porijekla.
Brzo je stekao široku naklonost unutar svoje radne zajednice, gdje su ga svi srdačno prihvatili. Pokazao je poštovanje prema svima, kao da je oduvijek pripadao tom mjestu. Ljudi ga ne doživljavaju kao Srbina ili pripadnika manjine, već kao svog.
Njegovo radno mjesto okuplja ljude raznih etničkih pozadina, uključujući Albance, Turke i Crnogorce. Osjeća da svojim prisustvom obogaćuje tu raznoliku grupu i ne susreće nikakve poteškoće.
“Komunikacija s ljudima ovdje nije problem, jer povremeno razgovaram s njima na albanskom, a ima i onih koji govore bosanski ili srpski.
Većina ih je svjesna mog srpskog porijekla, ali nikada nisam naišao na nekoga tko bi dovodio u pitanje moju prisutnost ili pitao zašto sam odlučio doći ovamo.”
Dodatni sadrzaj
Prizren, grad bogate kulturne i historijske baštine, ima značajnu srpsku zajednicu koja je igrala važnu ulogu u istoriji grada. Srbi su nekada činili značajan dio stanovništva Prizrena, ali tokom vremena, kao rezultat različitih političkih i društvenih promjena, došlo je do značajnih migracija i promjena u etničkom sastavu grada.
Prije konflikata devedesetih godina prošlog vijeka, Prizren je bio dom brojne srpske populacije, a srpske crkve i manastiri su bili važni dijelovi kulturnog i vjerskog identiteta grada. Međutim, tokom ratnih sukoba i nakon što je Kosovo proglasilo nezavisnost, došlo je do masovnog iseljavanja Srba iz Prizrena i šireg područja.
Danas, srpska zajednica u Prizrenu je značajno manja u odnosu na period prije sukoba, ali i dalje postoji. Srbi u Prizrenu se suočavaju s različitim izazovima, uključujući pitanja povratka imovine i obezbjeđivanja osnovnih prava. Ipak, mnogi Srbi koji su ostali u Prizrenu nastavljaju da čuvaju svoj identitet i doprinose društvenom životu grada na različite načine.
