U jutarnjem programu talk showa TV Prve, dr. Svetlana Stanišić zauzela je središnje mjesto kao gošća. Rasprava se vodila oko teme koja uvelike budi radoznalost srpskog stanovništva – kolesterola. Poznato je da se u Srbiji voli lijepo pojesti, a pogotovo u periodu kada je zima., Tada se pored prekomjerne debljine, u nama stvara i dodatna doza masnoće.
Među fitness entuzijastima uobičajen je trend izbjegavanja konzumacije žumanjaka kako bi se smanjio unos kalorija. Umjesto toga, odlučuju se za omlet od bjelanjaka, koji je niskokaloričan. Međutim, važno je napomenuti da žumanjak sadrži vrijedne hranjive tvari. Meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi biološki su korisne namirnice koje osiguravaju esencijalne hranjive tvari. Iako je moguće živjeti bez njih, oni nude značajne prednosti. Prije potpunog izbacivanja mesa iz naše prehrane, postoje alternativne strategije koje se mogu primijeniti za kontrolu razine kolesterola. Liječnik predlaže četiri strategije koje mogu pomoći u tom pogledu. Prva strategija uključuje uključivanje biljnih vlakana u naše obroke. Na primjer, zobene pahuljice možete pripremiti tako da zob pomiješate s mlijekom i prokuhate. Zob sadrži beta-glukan, spoj koji sprječava recikliranje kolesterola u tijelu i smanjuje njegovu apsorpciju.
U borbi protiv kolesterola preporuča se povećati unos mahunarki, sjemenki, lješnjaka, oraha i badema jer su se te vrste namirnica pokazale blagotvornima.
Drugi pristup koji treba razmotriti je uključivanje lješnjaka, oraha i badema u vašu prehranu. Ovi orašasti plodovi sadrže fitosterole, biljne spojeve koji se natječu s crijevnim kolesterolom za apsorpciju. Ovo je učinkovit način da povećate unos ove korisne hranjive tvari. Osim toga, preporuča se izbjegavati margarin.
Pridržavajući se savjeta medicinskih stručnjaka, preporuča se izbaciti margarin iz prehrane. Mnogi pojedinci pogrešno vjeruju da je problem samo sadržaj šećera, ali to nije tako. Proizvodi poput krema i raznih napolitanki često sadrže hidrogenizirano palmino ulje ili hidrogenirano biljno ulje, koji su u biti oblici margarina. Suprotno tvrdnjama da nema kolesterola, margarin značajno podiže razinu kolesterola. Zapravo, podiže razinu kolesterola otprilike šest puta više nego maslac. Upravo su zato domaći kolači, koji se obično rade na maslacu, poželjnija opcija.
Postoji mogućnost konzumiranja češnjaka u obliku kapsula, ali moguće ga je konzumirati i na druge načine.
Četvrti pristup, prema riječima liječnika, uključuje uvođenje u prehranu namirnica koje podstiču kolesterol, poput češnjaka (kojega Srbi jako vole), maslinovog ulja i plave ribe. Osim toga, liječnik predlaže razmatranje upotrebe dodataka, iako treba biti oprezan s dodacima fitosterola jer prekomjerni unos može imati štetne učinke.
Prema dr. Stanišiću, postoje dodaci češnjaku za koje se tvrdi da ne izazivaju neugodan zadah. Međutim, ako dodatak ne uzrokuje neugodan zadah, nije učinkovit. Stoga bi bilo bacanje novca ulagati u takve proizvode. U idealnom scenariju, svi bi održavali zdravu prehranu i osigurali odgovarajući unos vitamina i minerala, eliminirajući potrebu za dodacima za jačanje imuniteta. Unatoč tome, realnost je da naša tijela još uvijek trebaju dodatne hranjive tvari kako bi pružila optimalnu zaštitu.
Uobičajena je praksa da liječnici savjetuju pacijente da, iako suplementi ne mogu poništiti postojeće oštećenje ili zamijeniti zdravu prehranu, mogu donekle pomoći u jačanju tijela. No, prema riječima stručnjakinje za prehranu prof. dr. Svetlane Stanišić, postoji jedan vitamin koji, ako se uzima dulje vrijeme, zapravo može skratiti život. Opsežna istraživanja, uključujući studiju objavljenu u Journal of the American Medical Association prije desetak godina, pokazala su da redovita konzumacija vitamina B9 i B12, koji su dio kompleksa vitamina B, može dovesti do veće stope smrtnosti. Tijekom šest godina, pojedinci koji su svakodnevno uzimali dodatke vitamina B doživjeli su zapanjujućih 30 posto povećanje rizika od smrti.
Pojava ovog fenomena nameće pitanje: koji je temeljni uzrok? Odgovor leži u ulozi vitamina B, koji ne samo da opskrbljuje naše stanice energijom, već i potiče brzi rast tkiva, uključujući i ona potencijalno maligna. S obzirom da naše tijelo proizvodi određeni broj malignih stanica na dnevnoj bazi, postaje utrka s vremenom da ih eliminira prije nego što vitamin B nenamjerno potakne njihovu proliferaciju. Stoga je imperativ da budemo oprezni u tom pogledu.
Dr. Stanišić također je upozorio na još jedan vitamin.
Slično tome, dodaci vitamina E pokazali su sposobnost smanjenja životnog vijeka, unatoč tome što ih naširoko konzumiraju američki kardiolozi koji prepoznaju njegove kardiovaskularne prednosti. Međutim, pretjerani unos ovih antioksidansa može paradoksalno pokazivati prooksidativna svojstva, što dovodi do skraćenja životnog vijeka.
Naglasila je da iako ti vitamini nisu nužno štetni, važno je izbjegavati dugotrajnu upotrebu.
Preporučljivo je biti umjeren u unosu vitamina, ograničiti njihovu upotrebu na povremena razdoblja do najviše jedan ili dva mjeseca. Međutim, postoji iznimka za vitamin D, koji može biti koristan za dugovječnost, osobito pred kraj zime. Konzumaciji ostalih vitamina važno je pristupiti s oprezom.
