Svi smo svjesni da se klima mijenja i ne pamtimo kada smo imali pravu zimu sa snijegom i niskim temperaturama. Iako zima 2023./2024. još nije završila, već je postigla značajne prekretnice i klasificirana je kao jedna od najtoplijih zima u povijesti koja datira iz 1888. Uzimajući u obzir uzorke uočene u prethodnim prognozama i rekordne temperature koje slijede toplije zime, velika je vjerojatnost da smo na rubu iznimno vrućeg ljeta. Prema statistici Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), u sezonskoj prognozi za nadolazeću zimu pojavilo se intrigantno otkriće. Vrijedi napomenuti da je 2007. godine zabilježena najtoplija zima, nakon koje je uslijedilo sparno ljeto koje je svjedočilo rekordnim temperaturama od 44,9 stupnjeva Celzijusa u Srbiji. Samim tim, neporecivo je da je na pomolu još jedno sparno leto, a to je u razgovoru za „Blic“ potvrdio i Goran Pejanović, klimatolog i zamenik direktora RHMZ.
Primjećuje se da su temperature u Srbiji, kako ljeti tako i zime, u značajnom porastu. To se može pripisati klimatskim promjenama, točnije globalnom zatopljenju, koje je uzrokovalo porast prosječne temperature na Zemlji za više od 1 stupnja. U Srbiji je, međutim, temperatura porasla za nevjerojatnih 2 stupnja od 1951. godine. Zapravo, Srbija doživljava brži i izraženiji trend zagrijavanja u usporedbi s globalnim prosjekom. Nakon 2018. dogodile su se četiri od pet najtoplijih godina, što ukazuje na ubrzanje klimatskih promjena prema višim temperaturama. Protekla zima bila je izuzetno topla, nadmašila je prosječnu temperaturu u Srbiji za 3,9 stupnjeva, au Beogradu je bilo još toplije za 4,5 stupnjeva. Gledajući unatrag na ljestvicu do 2007., najtoplija zabilježena zima bila je upravo te godine, nakon čega su uslijedila još četiri žarka ljeta 2018., 2019., 2022. i najtoplije 2023. Očito je da temperature rastu ne samo tijekom ljeta nego i tijekom cijele godine, navodi Goran Pejanović. Osim klimatskih promjena, klimatologinja ističe atmosfersko-oceanske fenomene kao još jedan čimbenik koji doprinosi trendu zagrijavanja posljednjih godina. Konkretno, ističe prisutnost toplog Tihog i tropskog oceana tijekom prethodne godine i tekuće zime. Ova pojava, koja se obično naziva “El Niño”, igra značajnu ulogu u ukupnom porastu godišnjih temperatura.
Za nadolazeće ljeto oslanjamo se na numeričke modele za predviđanje klime kroz duža vremenska razdoblja. Na temelju nalaza modela očekuje se da će temperatura zraka biti viša od prosjeka, s odstupanjem od 2 stupnja. U tipičnim sezonskim temperaturama očekujemo raspon od 21 do 25 stupnjeva, dok u povišenim brdsko-planinskim predjelima temperature mogu pasti između 13 i 18 stupnjeva. No, naša primarna briga je pojava tropskih dana, koje karakteriziraju maksimalne dnevne temperature koje prelaze 35 stupnjeva. Ovi vrući uvjeti predstavljaju značajne izazove za pojedince, životinje i razne sustave, uzrokujući velike poteškoće. Pejanović izražava tu zabrinutost. Na temelju identičnog proračunskog modela predviđa se da će ljeto 2024. godine donijeti prosječnu količinu oborina u rasponu od 160 do 250 milimetara po četvornom metru. U planinskim predjelima, međutim, očekuje se da će količina biti nešto veća, između 220 i 290 milimetara po kvadratnom metru. Prema riječima Gorana Pejanovića, ovo ljeto broj dana s maksimalnom temperaturom iznad 30 stupnjeva trebao bi se kretati između 35 i 60. Očekujte da će značajan dio ljeta imati temperature veće od 30 stupnjeva tijekom barem polovice njegovog trajanja.
Srbija je u razdoblju od 1951. do 2023. prošle godine doživjela 11. najtoplije ljeto, a najviše temperature zabilježene su na Paliću i Kopaoniku. Ipak, ljeto 2012. drži rekord kao najtoplije ljeto ikada. Tijekom 2023. godine Kopaonik je doživio neuobičajen porast temperature, s prosjekom od 13,09 stupnjeva, gotovo 3 stupnja više od uobičajenog prosjeka. Naime, najviša temperatura od 39 stupnjeva bila je 25. srpnja u Dimitrovgradu i 4. kolovoza u Nišu. Prema riječima klimatologa, u razdoblju mjerenja minimalne temperature na Paliću i u Somboru bila je ukupno 21 tropska noć. Time je nadmašen prethodni rekord od 19 tropskih noći u 2015. Iako neki ovo mogu smatrati malim brojem, važno je napomenuti da se ljeto sastoji od 92 dana od lipnja do kolovoza. Od svih tih dana Palić je doživio čak 21 tropsku noć. Ova ekstremna vrućina ljudima nevjerojatno otežava spavanje i odmor, osobito u kombinaciji s visokim temperaturama tijekom dana, što rezultira toplinskim valovima koji pojedincima stvaraju velike neugodnosti. Značaj klimatskih promjena i globalnog zatopljenja naglašen je podacima iz 2003. u Francuskoj, koji naglašavaju opasnu prirodu toplinskih valova tijekom te godine. Prema Pejanovićevim riječima, ovi toplinski valovi rezultirali su nevjerojatnim brojem smrtnih slučajeva od preko 50.000 u lipnju i srpnju. Ovo služi kao jasan podsjetnik na veličinu problema o kojem se radi.
Svijest većine građana presudna je za rješavanje gorućeg problema. Koncentracija stakleničkih plinova, poput ugljičnog dioksida i metana, premašila je razine zabilježene u posljednjih 30 milijuna godina, što zahtijeva hitne mjere za smanjenje emisija. Osim toga, prilagodba ovim promjenjivim uvjetima je imperativ. Na primjer, potrebno je izvršiti prilagodbe u poljoprivredi kako bi se prilagodila novoj, toplijoj klimi. To može uključivati ponovnu procjenu proizvodnje usjeva, razmatranje strategija poput povećanja zimskih prinosa uz smanjenje ljetnih prinosa. Razarajući učinak suša ne može se zanemariti, što dokazuje pojava 8 velikih suša u posljednje 23 godine. Nastala šteta u poljoprivrednoj proizvodnji samo u 2000. godini iznosila je preko 7 milijardi dolara. Iznenađujuće, financijski danak od suša premašuje onaj od poplava koje su nas 2014. koštale 1,4 milijarde dolara. Nadalje, tijekom vrućeg ljeta 2012. šteta od suša dosegnula je gotovo 2 milijarde dolara. Goran Pejanović u razgovoru za “Blic” ističe hitnost rješavanja ovih izazova. Prema analizi klimatologa, očekuje nas dugotrajno i sparno ljeto, zbog čega trebamo biti spremni i na toplinske valove koji će zbog temperatura iznad 30 stupnjeva znatno smetati pojedincima. Prema riječima našeg klimatologa, nije zabrinjavajuća samo povišena temperatura, već kombinacija klimatskih promjena i povećane koncentracije vodene pare u atmosferi. Ovaj kombinirani učinak rezultira povećanjem temperature i vlažnosti od 15 posto u usporedbi s prethodnim razdobljima, što može biti izuzetno opterećujuće za ljudsko tijelo. Porast vlažnosti može se pripisati isparavanju iz oceana i kopna. Na primjer, ako vlažnost dosegne 50 posto, a temperatura se popne na 30 stupnjeva, efektivna temperatura bi već bila 35 stupnjeva, približavajući se temperaturi vlastitog tijela. U takvim okolnostima, pojedincima postaje izazovno učinkovito odgovoriti.
