Simptomi bolesti od koje je umro naš legendarni glumac Dejan Matić: Na jednu stvar posebno treba obratiti pažnju

Jučer je cijelu Sbiju pogodila vijest, da je preminuo popularni srpski glumac Dejan Matić. Sve se desilo iznenada, a evo koji je glavni razlog njegove iznenadne smrti…

Preminuo Dejan Matić: Glumac kojeg je voljela domaća publika

Nažalost, nakon duge i teške bolesti, preminuo je Dejan Matić, jedan od najpoznatijih glumaca domaće scene, koji je svojim talentom i angažmanom osvojio srca publike, najviše kroz ulogu u popularnoj seriji Moj rođak sa sela. Iako je više od desetljeća nastojao oporaviti se od moždanog udara, nije uspio pobijediti najvažniju bitku svog života. U trenutku smrti, imao je 61 godinu, a njegov gubitak ostavio je dubok trag u svijesti mnogih koji su pratili njegov rad.

Moždani udar – ozbiljan zdravstveni problem

Moždani udar jedno je od najkritičnijih i najtežih zdravstvenih stanja koje ljudi mogu doživjeti, a najčešće zahtijeva hitnu i brzu medicinsku intervenciju. Ovisno o vrsti moždanog udara, posljedice mogu biti različite, no u gotovo svim slučajevima uzrokuje ozbiljne smetnje u fizičkoj ili mentalnoj funkciji osobe. Čak i kada je hitna medicinska pomoć prisutna, oko 40% ljudi koji dožive moždani udar suočava se s ozbiljnim invaliditetom. Ako pomoć nije pružena na vrijeme, posljedice mogu biti još ozbiljnije.

Primarni čimbenici rizika za moždani udar uključuju:

• Hipertenziju (visok krvni tlak), koja može uzrokovati ozbiljan pritisak na krvne žile, povećavajući šanse za udar.
• Koronarne bolesti srca, karakterizirane aritmijama, koje mogu ometati normalan rad srca i krvotok.
• Aterosklerozu, gdje se krvne žile začepljuju zbog naslaga kolesterola, smanjujući protok krvi do vitalnih organa.
• Povećanu viskoznost krvi, koja može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka.
• Osobe starije od 50 godina, kao i muški spol, također su pod većim rizikom od moždanog udara.

Među faktorima koji također mogu povećati rizik od moždanog udara su dijabetes, pretilost i nezdrav način života (pušenje, alkoholizam, nedostatak fizičke aktivnosti).

Prepoznavanje simptoma moždanog udara

Svi bi trebali biti svjesni znakova koji mogu ukazivati na pojavu moždano udara, jer brzina reakcije može značajno utjecati na oporavak pacijenta. Najčešće se simptomi pojave ujutro ili kasno navečer, a mogu uključivati:

1. Iznenadnu obamrlost ili slabost u jednoj strani tijela, koja može uzrokovati paralizu. Osoba može primijetiti iskrivljen osmijeh, a jezik može biti isplažen i zakrivljen.
2. Poremećaj govora i artikulacije riječi, što uzrokuje zbunjenost u komunikaciji i teškoće u izgovaranju rečenica.
3. Smanjenje vida, najčešće u jednom oku, uz prisutne simptome poput strabizma ili diplopije (dupli vid).
4. Gubitak motoričke koordinacije i nestabilnost u hodu, što može dovesti do nesigurnosti prilikom kretanja.
5. Iznenadna i intenzivna glavobolja, koja je često popraćena simptomima poput mučnine i vrtoglavice.
6. Dezorijentacija u vremenu i prostoru, što može ukazivati na ozbiljan napad na mozak.

Ukoliko primijetite bilo koji od ovih simptoma, odmah se treba obratiti hitnoj pomoći.

Hitne mjere prije dolaska hitne pomoći

Čekanje na dolazak hitne pomoći može biti stresno, no važno je poduzeti nekoliko ključnih koraka kako bi se pacijent sačuvao dok ne stigne stručna pomoć:

• Pacijent treba biti ležao u opuštenom položaju s podignutom glavom za oko 30 stupnjeva.
• Olabaviti odjeću kako bi se olakšao protok krvi.
• Otvoriti prozore kako bi prostor bio svjež i prozračen.
• Ako je krvni tlak povišen, može se primijeniti lijek za snižavanje tlaka i stavljanjem termofora ili grijača na stopala kako bi se pomoglo u cirkulaciji.
• Ako pacijent povraća, preporučuje se položiti ga na desni bok radi sigurnosti.

Rehabilitacija nakon moždanog udara

Rehabilitacija je ključna faza oporavka nakon moždanog udara i može trajati nekoliko mjeseci, a ponekad i godine. Proces rehabilitacije ima za cilj obnoviti funkcije koje su oštećene tijekom udara, poboljšati cirkulaciju krvi u mozgu i potaknuti živčane stanice da preuzmu ulogu izgubljenih funkcija.

Jedan od najvažnijih ciljeva je obnavljanje motoričkih funkcija, a terapije koje se koriste uključuju:

• Terapija vježbanjem: Početno se koriste pasivne vježbe koje pomažu u održavanju pokretljivosti zahvaćenih udova. Uključuju se i vježbe disanja, koje pomažu u održavanju normalne cirkulacije i oksigenacije tijela.
• Fizioterapija: Ovaj oblik terapije uključuje različite metode za smanjenje spasticiteta (povećani tonus mišića), kao što su masaže, primjena parafina ili ozokerita, elektroterapija i akupunktura.
• Rehabilitacija govora: U mnogim slučajevima, pacijenti koji su pretrpjeli moždani udar imaju problema s govorom, pa se rehabilitacija govora provodi kroz specijalizirane vježbe.

Važno je da pacijent postupno, kroz vježbe i terapije, stekne sposobnost samostalnog kretanja i obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Zaključak

Iako je Dejan Matić izgubio bitku s bolešću, njegovo naslijeđe, osobito ulogama koje je igrao u popularnim televizijskim serijama, živjet će u sjećanju publike. Moždani udar ostaje ozbiljan zdravstveni problem koji zahtijeva pravovremenu reakciju i stručnu medicinsku pomoć. Rehabilitacija nakon moždanog udara može biti duga, ali s pravim pristupom i terapijama, mnogi pacijenti uspijevaju obnoviti izgubljene funkcije i vratiti se normalnom životu. Ključno je prepoznavanje simptoma na vrijeme i hitno djelovanje, jer brzina reakcije može značajno povećati šanse za uspješan oporavak.