U danasnjem clanku donosimo Vam zasto i kako promjena vremena utće na bolove narocito n glavu i bolove u glavi…..
Mnogi ljudi širom svijeta pate od neobjašnjivih bolova i tegoba koje se javljaju kada se vrijeme promijeni. Iako se to često naziva „izmišljotinom“ ili preuveličavanjem, takozvana vremenska bolest je zaista stvarno stanje. Promjene temperature, pritiska i vlažnosti vazduha mogu kod osjetljivih osoba izazvati niz neugodnih simptoma koji utiču na svakodnevno funkcionisanje.
Prema riječima doktorke Biserke Obradović, vremenska bolest ili meteopatija pogađa i zdrave i hronično bolesne ljude. Ona objašnjava da postoje dva oblika ovog stanja – primarni i sekundarni. Primarni oblik javlja se kod inače zdravih ljudi, koji ipak osjete negativne efekte vremenskih promjena. Sekundarni meteopati, pak, već imaju postojeće zdravstvene tegobe poput visokog pritiska, srčanih bolesti, astme ili reumatskih problema, a vremenske promjene kod njih dodatno pogoršavaju simptome.
U posljednjih petnaestak godina, ljekari i naučnici počeli su ozbiljnije da proučavaju kako nagla kolebanja vremena utiču na zdravlje ljudi. Nije rijetkost da pacijenti opisuju simptome koji podsjećaju na mamurluk – glavobolje, vrtoglavice, umor, razdražljivost, kao i pojačani bolovi u zglobovima i mišićima. Čak i osobe koje se inače osjećaju zdravo, mogu osjetiti pad energije, nesanicu ili anksioznost u periodima naglih klimatskih promjena.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske promjene utiču na elektromagnetna polja koja djeluju na hipotalamus, dio mozga odgovoran za regulaciju hormona. Kada se poremeti ta ravnoteža, dolazi do pojačanog lučenja hormona stresa i istovremeno smanjenog lučenja endorfina, hormona zaslužnih za osjećaj zadovoljstva. Rezultat su osjećaji napetosti, tjeskobe, nervoze i fizičke iscrpljenosti.
Najčešći simptomi vremenske osjetljivosti uključuju: glavobolju, nesanicu, vrtoglavicu, malaksalost, bolove u kostima i zglobovima, pa čak i promjene raspoloženja. Kod osjetljivijih osoba može se javiti i povišen krvni pritisak, a kod hroničnih bolesnika čak i rizik od srčanog ili moždanog udara, posebno kada nastupi nagla promjena iz toplog u hladno vrijeme ili obrnuto.
Doktorka Obradović savjetuje da osobe koje već imaju hronične bolesti – poput kardiovaskularnih, plućnih ili neuroloških – budu posebno oprezne i redovno prate svoje stanje, te po potrebi konzultuju ljekara čim osjete prve promjene. Prevencija je najvažnija – redovna terapija, dovoljan unos tečnosti, lagana ishrana i izbjegavanje napora mogu ublažiti efekte vremenskih oscilacija.
Za one koji preferiraju prirodni pristup, postoje i rješenja koja mogu pomoći. Ljekovite biljke poput matičnjaka, lavande i kantariona mogu djelovati umirujuće na nervni sistem. Takođe, magnezijum i vitamin B kompleks preporučuju se kao podrška za stabilizaciju nerava i poboljšanje sna. Osim toga, redovno kretanje u prirodi, lagana fizička aktivnost i vježbe disanja pomažu tijelu da lakše reaguje na spoljne promjene.
U dodatku, sve više se ističe važnost vježbi za oči – posebno kod onih koji veći dio dana provode ispred ekrana. Digitalno naprezanje očiju može dodatno pojačati simptome kao što su glavobolja, zamagljen vid i umor. Jednostavne vježbe fokusiranja, poput gledanja u daljinu i fokusiranja na prst ispred nosa, mogu pomoći u rasterećenju očnih mišića i ublažavanju vizuelnog stresa.
Ukoliko osjetite da vam vrijeme „djeluje na glavu“, važno je da znate da niste sami. Vremenska osjetljivost nije slabost niti umišljaj, već stvarna fiziološka reakcija tijela na promjene iz spoljašnjeg okruženja. Pravilnim pristupom, prevencijom i, kada je potrebno, ljekarskom pomoći – moguće je značajno smanjiti simptome i poboljšati kvalitet života.
Bez obzira da li ste među onima koji pate od vremenske bolesti ili je tek povremeno osjetite, važno je osluškivati svoje tijelo i ne zanemarivati signale koje vam šalje. Promjene u prirodi su neizbježne – ali uz odgovarajuću njegu, i naše tijelo može naučiti da ih bolje podnos
