U danasnjem clanku donosimo Vam molitvu koja se izgovara samo danas a Sv.Petka Trnova ispunjava….

Trnova Petka – zaštitnica žena, bolesnih i siromašnih
Trnova Petka, poznata i kao Sveta Petka Rimska, jedna je od svetiteljki kojoj se vjernici stoljećima obraćaju za pomoć, posebno žene i oni koji trpe bilo kakvu bolest ili nevolju. U narodnoj tradiciji ona je simbol čiste vjere, žrtve i dobrote, a njeno ime se izgovara s posebnim poštovanjem.
Iako njen praznik ne nosi oznaku crvenog slova, poštovanje prema njoj duboko je ukorijenjeno u našem narodu. Ovim danom završava se mali ljetni „ciklus ženskih praznika“, koji počinje Ognjenom Marijom, nastavlja se Blagom Marijom, a završava upravo Trnovom Petkom.
Ko je bila Sveta Petka Rimska?
Prema crkvenim zapisima, rođena je u drugom vijeku u Rimu, u pobožnoj hrišćanskoj porodici. Još od mladosti pokazivala je izuzetnu pobožnost. Nakon smrti roditelja, odlučila je da cjelokupno imanje razdijeli siromašnima i posveti svoj život Bogu. Zamonašila se, a potom počela da propovijeda hrišćansku vjeru, iako je u to vrijeme ona bila zabranjena.
Njena nepokolebljiva vjera dovela ju je pred cara Antonina Pija. Predanje kaže da je upravo ona iscijelila cara od teške bolesti, nakon čega se on krstio i postao njen zaštitnik. Ipak, misija Svete Petke nije se zaustavila na tome – nastavila je da širi Hristovu riječ i pomaže bolesnima i siromašnima u raznim krajevima.
Uprkos svemu, vlasti su je ponovo uhapsile. Bila je mučena i zatvarana, a na kraju, po naređenju kneza Tarasija, pogubljena je mačem oko 140. godine. Njene mošti prenesene su kasnije u Carigrad, gdje i danas predstavljaju mjesto molitve i hodočašća.
Trnova Petka i druge svetiteljke istog imena
Važno je napomenuti da se Trnova Petka ne smije miješati sa Svetom Petkom Grkinjom, koja se slavi 27. oktobra. Postoji više svetiteljki s imenom Petka, a sve one u narodu imaju svoje posebne praznike i običaje. Ipak, zajednička im je snažna veza s vjerom i pomaganje ljudima u nevolji.
Pomoć bolesnima i siromašnima
Trnova Petka je posebno poznata kao zaštitnica bolesnih. Vjernici vjeruju da molitva upućena njoj može donijeti olakšanje u bolesti, snagu u oporavku i mir u duši onima koji pate. Pred njenim moštima ljudi i danas traže iscjeljenje od tjelesnih i duševnih tegoba.
Mnogi svjedoče da su upravo na dan njenog praznika, nakon molitve, osjetili olakšanje ili čak potpuno ozdravljenje. Zato ne čudi što se ona u narodu doživljava kao zagovornica kod Boga za sve koji su slabi, bolesni i potrebiti.
Narodni običaji i vjerovanja
Na dan Trnove Petke, žene tradicionalno ne bi trebalo da mese hljeb, kuvaju ili obavljaju teške poslove. Vjeruje se da bi onaj ko danas radi rukama mogao tokom godine imati problema sa trnjenjem i slabljenjem snage u rukama.
Djevojke bi na ovaj dan trebalo da beru cvijeće i njime ukrase kuću, kako bi u domu vladali sloga i mir. Djevojčicama se preporučuje da obuku haljine, vjerujući da će ih to pratiti sreća i radost tokom cijele godine.
Ljudi takođe vjeruju da na ovaj dan nije dobro započinjati svađe niti donositi teške odluke – dan je posvećen miru, molitvi i zahvalnosti.
Molitva Svetoj Petki Trnovoj
Sveta Petko, Božja svetiteljko, moli Boga za nas.
Udostojila si se gledanja lica Božja kao čedo našeg naroda, slavna Petko svetiteljko,
pa imamo slobodu tebi govoriti, srodnici našoj,
i tebe moliti za spasenje duša naših.
Duhovna poruka praznika
Praznik Trnove Petke podsjeća nas da snaga ne leži samo u tjelesnom zdravlju, već i u čistoti srca i dubini vjere. Ona nas uči da je pomaganje drugima – posebno onima koji su bolesni i nemoćni – najuzvišeniji čin koji čovjek može učiniti.
Molitvom, dobrim djelima i poštovanjem ovog dana, vjernici vjeruju da se stiče blagoslov i zaštita tokom cijele godine.
Trnova Petka nije samo datum u kalendaru, već simbol ženske hrabrosti, vjere i saosjećanja. Bilo da se molite za svoje zdravlje, zdravlje svojih bližnjih ili za snagu da izdržite teške trenutke, njeno ime ostaje svjetionik nade i ljubavi u srcima vjernik.