Najčešći stimulans koji se konzumira u svijetu je kofein. Njegove prednosti obuhvataju povećan fokus, energiju i budnost.

Međutim, to također može dovesti do nesanice i migrene. Ove posljedice za sobom povlače povećan broj otkucaja srca i disanja, kao i povećanu mentalnu oštrinu i fizičku vitalnost. Trajanje ovih efekata može varirati do najviše 12 sati, ovisno o pojedincu i njegovom biološkom sastavu.

Konzumacija kofeina, vrijeme konzumiranja i fizičko stanje pojedinca doprinose doživljenim efektima. Nivoi osjetljivosti ljudi i brzina kojom mogu imati neželjene reakcije mogu se jako razlikovati. Na reakciju tijela na unos kofeina također utiče upotreba lijekova i specifični zdravstveni uslovi.

San –  Utjecaj kofeina na san je značajan nedostatak koji vrijedi razmotriti. Opsežna naučna istraživanja su otkrila da konzumiranje kofeina može poremetiti urođene obrasce sna u tijelu, što rezultira nesanicom. To, zauzvrat, može imati štetne posljedice kako na fizičko tako i na psihičko blagostanje pojedinaca. Na primjer, nedovoljno sna može ugroziti imunološki sistem, podići nivo stresa i narušiti kognitivno funkcioniranje. Pospanost koja se javlja na kraju dana pripisuje se adenozinu.

Vaš mozak prima signale od nakupljanja adenozina, što ukazuje na potrebu za odmorom. Ometajući uticaj adenozina na moždane ćelije, kofein sprečava pospanost. Posljedično, mnogi pojedinci se okreću kofeinu kao zamjeni za san. Ipak, ova praksa može dovesti do niza problema vezanih za spavanje.

Anksioznost –  Anksioznost je štetna posljedica koja može proizaći iz konzumiranja prekomjerne količine kofeina. Kofein, stimulans za centralni nervni sistem, ima potencijal da izazove simptome anksioznosti, uključujući nemir, razdražljivost i nervozu. Ovi simptomi mogu biti posebno štetni za osobe koje već imaju anksiozne poremećaje. Istraživanja su pokazala da je konzumacija velikih količina kofeina povezana s pojačanim simptomima anksioznosti i povećanom vjerovatnoćom razvoja anksioznih poremećaja.

Problemi sa želučanom kiselinom – Konzumacija kofeina može negativno uticati na fizičko blagostanje pojedinca. Kada se konzumira u prekomjernoj količini, kofein može dovesti do dehidracije, povišenog otkucaja srca i krvnog tlaka, kao i gastrointestinalnih problema kao što su refluks kiseline i žgaravica. U rijetkim slučajevima, predoziranje kofeinom može izazvati napade, srčani zastoj i potencijalno fatalne ishode.

Povišeni nivoi krvnog pritiska  – Konzumiranje kofeina, bez obzira na to da li imate visok krvni pritisak, ima potencijal da izazove kratak, ali značajan porast krvnog pritiska. Tačan razlog za ovo iznenadno povišenje ostaje neizvjestan, jer se reakcija na kofein razlikuje među pojedincima. Koncentracija kofeina u krvotoku dostiže svoj maksimalni nivo u roku od sat vremena nakon gutanja. Stimulativni efekti kofeina mogu trajati četiri do šest sati.

Disfunkcija pamćenja ili oštećeno kognitivno prisjećanje – Konzumiranje prekomjernih količina kofeina u fazi razvoja mozga može imati štetan utjecaj na neuronske veze, što dovodi do štetnih učinaka na kognitivne funkcije poput pamćenja, pažnje i učenja. Osim toga, mladi ljudi koji se prepuštaju prekomjernom unosu kofeina mogu se susresti s izazovima u regulaciji svojih impulsa i emocija.

Ne treba zanemariti varijacije u sadržaju kofeina među različitim markama i metodama pripreme kafe, energetskih napitaka i drugih napitaka. Da biste održali zdraviji način života i efikasno upravljali potrošnjom kofeina, bitno je uspostaviti dnevnu granicu. Ipak, vrijedno je napomenuti da se individualna tolerancija na kofein može razlikovati, te je imperativ obratiti pažnju na znakove svog tijela i prilagoditi unos kofeina u skladu s tim.

Umjesto da se oslanjate na internetske pretrage za medicinske informacije, važno je odmah obavijestiti svog liječnika o bilo kakvim promjenama ili zdravstvenim problemima i zatražiti njihovo vodstvo u vezi s odgovarajućim liječenjem i terapijom.