U nastavku našeg današnjega članka, donosimo vam jednu jako zanimljivu životnu ispovijest. Naime, jako je bitno napomenuti, da se ovdje radi o mladom bračnom paru…..
Nakon rođenja naše kćeri, moj suprug je imao samo jednu želju – da joj ime bude Catalina. Iako mi se ime svidjelo, nisam posumnjala u njegove razloge i bez previše razmišljanja pristala sam. Međutim, ono što se dogodilo nekoliko dana kasnije potpuno je promijenilo moj pogled na cijelu situaciju.
- Jedne večeri, dok sam ustala kako bih popila čašu vode, zatekla sam prizor koji me ostavio bez daha. Moj muž je bio pored krevetića, nježno se obraćajući našoj novorođenoj djevojčici. Tiho je govorio: “Imaš njezinu ljepotu. Vodit ću te da postaneš poput nje. Izjavi da ću te uvijek voljeti.” U tom trenutku, srce mi se steglo – bila sam uvjerena da govori o svojoj ljubavnici. Bijes me obuzeo. Otišla sam u našu sobu, čekajući ga da se vrati, odlučna da se suočim s njim.
Kada je ušao, bez zadrške sam mu u lice rekla ono što me mučilo: “Imala sam osjećaj da si joj dao ime po nekoj drugoj ženi, možda čak ljubavnici. Ime našeg djeteta nosi gorčinu tvoje tajne.”
Tada me pogledao s tugom u očima i tiho rekao: “Love je bila moja starija sestra. Umrla je kad sam imao samo pet godina.” Bila sam zatečena. Nikada nije govorio o njoj, niti spomenuo njezino ime. U tom trenutku, srce mi se slomilo od srama. Koliko glupa može biti ženska ljubomora, pomislila sam. Ime Catalina bilo je simbol sjećanja, ljubavi i gubitka – ne izdaje.Nakon ove emotivne priče, tekst prelazi na vrlo ozbiljnu temu – prevenciju demencije, bolesti koja ne pogađa isključivo starije ljude, već može utjecati i na one mlađe. Postoji niz koraka koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik od ove degenerativne bolesti.
Prva preporuka odnosi se na prehranu. Treba izbjegavati visoko prerađenu hranu i što češće konzumirati mediteransku prehranu, bogatu svježim voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem. Uz to, fizička aktivnost igra ključnu ulogu – redovno kretanje, šetnje i vježbe mogu značajno utjecati na očuvanje moždanih funkcija.
Zanimljivo upozorenje odnosi se na bakar – dok je ovaj metal neophodan za funkcije kostiju, hormona i živčanog sustava, prekomjerne količine mogu štetiti mozgu. Postoji sumnja da višak bakra može biti jedan od okidača za razvoj Alzheimerove bolesti. Zbog toga se savjetuje provjera vodovodnog sustava, zamjena starih bakrenih cijevi te korištenje filtera za vodu.
Također, neki lijekovi mogu povećati rizik od demencije, posebno oni koji imaju antikolinergički učinak – uključujući česte lijekove protiv alergija i nesanice. Dugotrajno korištenje takvih lijekova može dovesti do smanjenja moždane aktivnosti i atrofije mozga.
Pesticidi predstavljaju još jednu veliku opasnost. Iako su neki, poput DDT-a, zabranjeni, njihovi ostaci se i dalje nalaze u okolišu i posebno u masnoj hrani životinjskog porijekla. Moderni pesticidi poput acetamiprida, koji pripada neonikotinoidnoj grupi, mogu negativno djelovati na mozak, stoga se preporučuje pažljivo biranje hrane i izbjegavanje kontaminiranih proizvoda.
Život sa svrhom također se pokazuje kao važan faktor. Osobe koje žive ispunjeno, koje imaju cilj i smisao, pokazuju manju vjerojatnost da će razviti demenciju. Isto tako, nedostatak vitamina D povezan je s većim rizikom – zato su sunčanje, konzumacija hrane bogate ovim vitaminom i dodaci prehrani preporučeni načini zaštite.
Ne smijemo zaboraviti ni oralno zdravlje. Postoji snažna veza između loše higijene usne šupljine i Alzheimerove bolesti. Pranje zubi najmanje dva puta dnevno i redovne kontrole kod stomatologa mogu igrati značajnu preventivnu ulogu.
I za kraj – kretanje. Hodanje barem tri puta tjedno, posebno u prirodi, ima snažan učinak na mentalno zdravlje. Kardio vježbe ne samo da poboljšavaju tjelesnu kondiciju, već i jačaju kognitivne sposobnosti.
