U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o prehrani, i koliko je ona zapravo zdrava po naše zdravlje. Od davnih vremena, ne kaže se bez razloga, na usta zdravlje ulazi, a mi danas govorimo baš o tome…
Stručnjaci iz različitih grana medicine – uključujući kardiologe, onkologe, neurologe, gastroenterologe i stomatologe – složili su se oko jedne važne stvari: doručak je od ključnog značaja za očuvanje zdravlja, a dvije opcije se posebno izdvajaju kao najzdravije.
Prema izvješću koje prenosi Today, čak 17 zdravstvenih profesionalaca jasno je istaknulo prednosti prehrambenih režima kao što su mediteranska dijeta, DASH dijeta i MIND dijeta. Te dijete se već godinama preporučuju zbog svojih brojnih koristi: snižavaju krvni tlak, smanjuju rizik od karcinoma, te značajno doprinose očuvanju moždane funkcije i prevenciji bolesti poput Alzheimerove.
Zajednički nazivnik ovih režima je jednostavan: naglasak na prirodnoj, neprerađenoj hrani, naročito cjelovitim žitaricama, povrću, voću, mahunarkama, maslinovom ulju, orašastim plodovima i nemasnim proteinima. Kada su upitani kako izgleda doručak u skladu s tim načelima, stručnjaci su naveli dvije glavne varijante: zobena kaša s dodacima i tost s avokadom.
Zobene pahuljice, naročito kada se obogate sjemenkama, orašastim plodovima i bobičastim voćem, čine izuzetno hranjiv i uravnotežen prvi obrok dana. Gastroenterolog objašnjava da zob sadrži visoku razinu vlakana, što doprinosi očuvanju zdrave crijevne flore, smanjuje rizik od zatvora i djeluje povoljno na metabolizam. Zanimljivo je i zapažanje da zob sadrži komponentu sličnu spojevima prisutnima u majčinom mlijeku, što dodatno pojačava njen pozitivan učinak na organizam.
Uobičajeni dodaci zobenoj kaši uključuju lanene, konopljine i bundevine sjemenke, kao i svježe ili sušeno bobičasto voće, te med. Alternativno, mnogi se odlučuju za tost od cjelovitog zrna s avokadom. Kardiolog naglašava: “Zdrave masti koje avokado sadrži pomažu mi da ostanem sit, dok mi ugljikohidrati iz tosta daju stalnu i stabilnu energiju tokom jutra.”
Preporučuje se i dodavanje jogurta s voćem, orašastim i suhim voćem, ali uz izbjegavanje šećera, jer pretjerana konzumacija šećera negativno utječe na sveukupno zdravlje. Dijetetičarka Silvia Melendez-Klinger ističe još jednu važnu prednost zobenih pahuljica – one doprinose osjećaju sitosti, što pomaže u regulaciji apetita i sprječava prejedanje tokom dana. Citira i istraživanje iz 2015. godine objavljeno u Annals of Nutrition and Metabolism, prema kojem su osobe koje jedu zob za doručak kasnije tokom dana unosile manje kalorija.
Zobene pahuljice, osim što pomažu u kontroli tjelesne težine, pozitivno utiču na sportsku izvedbu. Nutricionista Jay Kovin naglašava da njihova konzumacija sat vremena nakon fizičke aktivnosti može ubrzati metabolizam i poboljšati oporavak mišića.
Jedna od najvažnijih koristi zobenih pahuljica jeste njihovo pozitivno djelovanje na kardiovaskularni sistem. Dijetetičarka Tejal Pathak objašnjava da zob sadrži obilje beta-glukana – vrste vlakna koje snižava loš kolesterol i stabilizira nivo šećera u krvi. Ova vlakna, prema njenim riječima, imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja srca i krvnih žila.
Lisa Richards, autorica knjige Candida Diet, fokusira se na benefite koje zob ima za zdravlje crijeva. Njeno mišljenje je da vlakna u zobenoj kaši djeluju kao prebiotici, hraneći dobre bakterije u crijevima, što ima direktan utjecaj na jačanje imuniteta. Navodi i da je stanje crijeva povezano sa općim zdravljem cijelog organizma.
Jedno istraživanje objavljeno u British Journal of Nutrition 2014. godine dalo je dodatne dokaze: kod dvije osobe koje su patile od ulceroznog kolitisa, stanje se poboljšalo nakon uvođenja zobenih obroka u svakodnevnu prehranu. Zaključeno je da redovna konzumacija zobi može pomoći u smanjenju upalnih procesa u probavnom traktu.
Tristi Best, registrirana dijetetičarka, potvrđuje da vlakna iz zobi ne samo da njeguju crijeva, već i pomažu imunološkom sustavu u borbi protiv hroničnih upala i bolesti.
