U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o tome, koliko je zapravo voda bitna po ljudsko zdravlje. Evo i par detalja na ovu temu….
Zdravlje ljudskog tijela u velikoj mjeri zavisi od adekvatne hidratacije, a jedan od najvažnijih savjeta koji zdravstveni stručnjaci često ističu je da odrasle osobe trebaju piti oko dva litra vode dnevno. Međutim, mnogi ljudi zanemaruju ovu preporuku, što može dovesti do problema s dehidracijom koji imaju ozbiljne posljedice po zdravlje. Iako je voda od esencijalne važnosti za pravilno funkcioniranje tijela, mnogi ljudi nisu ni svjesni koliki utjecaj ona ima na biološke procese i zdravlje općenito.
- Voda je temelj za mnoge funkcije u tijelu, uključujući i kružni sustav, probavu, te pravilnu funkciju svih organa. Nedovoljna hidratacija ometa ove procese, što može dovesti do raznih zdravstvenih problema. Iako mnogi ne osjete izrazitu žeđ, tijelo i dalje može biti dehidrirano, a posljedice mogu biti dalekosežne. Na primjer, umor je jedan od najčešćih simptoma dehidracije. Kada tijelu nedostaje tekućine, srce mora raditi jače kako bi osiguralo cirkulaciju krvi, što smanjuje dotok kisika do stanica, uzrokujući osjećaj iscrpljenosti. Iako se umor često povezuje s nedostatkom sna ili stresa, ponekad je upravo nedostatak vode osnovni uzrok tih problema.
Osim umora, dehidracija može uzrokovati i glavobolje. Nedovoljan unos vode može dovesti do manjeg volumena mozga, što stvara pritisak na okolna tkiva i uzrokuje bolove. Također, kognitivne funkcije također trpe, jer dehidracija ometa proces razmišljanja i smanjuje konsentraciju, što rezultira smanjenom produktivnošću. Probava također pati, jer voda pomaže u razgradnji hranjivih tvari koje tijelo treba apsorbirati. Ako unos tekućine nije dovoljan, dolazi do usporavanja probave, što može uzrokovati zatvor i nadutost.
Dugotrajna dehidracija može ozbiljno narušiti probavni sustav i izazvati dugoročne zdravstvene probleme. Koža je jedan od prvih organa koji odražava nedostatak tekućine. Bez odgovarajuće hidratacije, koža postaje suha, zategnuta i bez vitalnosti. Smanjen unos vode smanjuje elastičnost kože i može ubrzati nastajanje bora. Iako mnogi ljudi pokušavaju riješiti ove probleme kremama, pravi lijek je upravo unutarnja hidratacija putem dovoljnog unosa vode.
Dehidracija može također uzrokovati tamni urin i smanjenje proizvodnje urina, što stvara idealne uvjete za proliferaciju bakterija u mokraćnim putevima, povećavajući tako rizik od infekcija mokraćnog sustava. Također, dugotrajna dehidracija može dodatno opteretiti bubrege, povećavajući vjerojatnost stvaranja bubrežnih kamenaca. Zanimljivo je da voda igra ključnu ulogu u održavanju normalnog krvnog tlaka. Ako u tijelu nema dovoljno tekućine, krv postaje gušća, što ometa njezin protok, čime tijelo reagira povećanjem broja otkucaja srca. Ovo može izazvati vrtoglavicu, slabost i nesvjesticu, osobito kod onih koji već imaju problema s cirkulacijom.
Mišići i zglobovi također ovise o vodi za svoje pravilno funkcioniranje. Kada tijelo nije dovoljno hidrirano, smanjuje se podmazivanje zglobova, što može izazvati ukočenost, nelagodu pa čak i grčeve. Iako se ovaj problem često pojavljuje kod sportaša, može utjecati i na osobe koje vode sedentaran način života ili nemaju dovoljno fizičke aktivnosti.
Voda je također neophodna za ravnotežu elektrolita, uključujući natrij, kalij i magnezij, koji su ključni za rad srca, mišića i živčanog sustava. Ako tijelo nema dovoljno vode, ravnoteža elektrolita može biti poremećena, što može izazvati aritmije, tjeskobu, umor i druge ozbiljne zdravstvene probleme. Mnogi ljudi ne povezju dehidraciju s emocionalnim stanjem, ali studije pokazuju da dehidracija može negativno utjecati na raspoloženje i povećati razdražljivost ili tjeskobu. Ovo je rezultat stresa koji tijelo podnosi zbog nedostatka tekućine, a taj stres može imati i psihičke manifestacije.
Adekvatna hidratacija također igra važnu ulogu u eliminaciji toksina iz tijela putem urina, znoja i stolice. Kada tijelo nije dovoljno hidrirano, toksini se nakupljaju, što može oslabliti imunološki sustav. Sluznice nosa i grla, koje služe kao zaštita od patogena, postaju suhe, čime gube svoju sposobnost da se odupru virusima i bakterijama. Znakovi dehidracije mogu uključivati suha usta, suhe oči, rijetko mokrenje, žeđ, vrtoglavicu i suhoću kože.
Važno je napomenuti da odgađanje hidratacije do trenutka kada osjetimo žeđ nije preporučljivo, jer osjećaj žeđi već označava da tijelo ima manjak tekućine. Iako je standardna preporuka konzumirati oko 2 litre vode dnevno, količina potrebne tekućine može varirati ovisno o različitim faktorima poput tjelesne mase, razine aktivnosti, klime i općeg zdravlja osobe. Za neke ljude, ta količina može biti veća, stoga je važno prilagoditi unos vode individualnim potrebama.
