U današnjem ćlanku Vam donosimo koji su simptomi srćanog udara a i mozdanog,prvi simptomi zgrusavanja krvi su….
Nakon što prebolimo neku bolest, većina nas vjeruje da će se organizam brzo vratiti u normalu i da je najgore iza nas. Ipak, to nije uvijek slučaj. Telo često nastavlja svoju tihu borbu i baš kada pomislimo da smo potpuno zdravi, mogu se pojaviti novi, ozbiljni zdravstveni problemi. Jedan od tih skrivenih rizika je zgrušana krv, koja može dovesti do srčanog ili moždanog udara ako se na vrijeme ne prepozna.
Na prvi pogled, izraz „gusta krv“ možda ne zvuči zastrašujuće, ali posljedice ovog stanja mogu biti itekako ozbiljne. Kada je krv pregusta, protok kroz krvne sudove postaje otežan, a srce mora ulagati dodatni napor kako bi pumpalo krv kroz tijelo. Ova situacija stvara povećani pritisak na čitav kardiovaskularni sistem i može dovesti do stvaranja ugrušaka, koji su potencijalno smrtonosni.
Problem guste krvi posebno se često javlja nakon infekcija, a post-COVID sindrom se sve više prepoznaje kao okidač ovog stanja. Iako testovi mogu pokazati da je virus nestao, promjene koje je ostavio u tijelu često traju mnogo duže. U takvim slučajevima, krvni sudovi mogu ostati oštećeni, a zgrušavanje krvi pojačano.
- Uzroci ovog problema nisu uvijek povezani s načinom života, ali faktori poput nezdrave prehrane, pušenja i nedostatka fizičke aktivnosti mogu dodatno pogoršati situaciju. Kod osoba koje su preboljele teže infekcije, posebno one koje već imaju hronične bolesti, povećana gustoća krvi može biti tiha opasnost koja se razvija bez vidljivih simptoma.
- Simptomi guste krvi rijetko se javljaju odmah nakon bolesti. Oni mogu nastupiti tek nakon nekoliko sedmica ili mjeseci, što često dovodi do toga da ljudi ne povežu simptome sa ranijom infekcijom. Najčešći znakovi su uporne glavobolje, vrtoglavica, trnjenje prstiju i osjećaj hladnoće u rukama i stopalima. Neki ljudi primjećuju i otežano disanje čak i pri minimalnom naporu, što ukazuje da krv više ne teče glatko i da srce radi pojačano kako bi održalo cirkulaciju.
Ako se ovo stanje ne prepozna na vrijeme, posljedice mogu biti ozbiljne. Krvni ugrušci mogu nastati u plućima, srcu ili mozgu, a kada se to dogodi, rizik od srčanog ili moždanog udara dramatično raste. Najopasnije je to što osoba može izgledati sasvim zdravo, dok se u njenom tijelu odvijaju promjene koje ugrožavaju život.
- Način ishrane ima važnu ulogu u sprječavanju ovakvih problema. Prerađena hrana bogata šećerima, lošim mastima i aditivima može dodatno zgusnuti krv i usporiti njen protok. S druge strane, zdravija ishrana, bogata svježim voćem, povrćem i omega-3 masnim kiselinama, pomaže u očuvanju normalne viskoznosti krvi. Pušenje dodatno pogoršava situaciju jer smanjuje elastičnost krvnih sudova i povećava rizik od ugrušaka.
- Pandemija je za sobom ostavila mnoge vidljive, ali i skrivene posljedice. Čak i osobe koje su preboljele COVID-19 sa blagim simptomima mogu imati produžene komplikacije koje utiču na srce i krvne sudove. Zbog toga je važno pratiti stanje organizma i nakon oporavka, obavljati kontrole i provjeravati parametre zgrušavanja krvi.
Prevencija je ključ. Redovno kretanje, dovoljno vode, izbjegavanje cigareta i stresnih situacija mogu značajno smanjiti rizik. Ako osjetite znakove poput umora, malaksalosti ili iznenadne vrtoglavice, važno je odmah potražiti savjet ljekara. Brza reakcija može spriječiti komplikacije i spasiti života.
