U današnjem ćlanku donosimo Vam koj namernica je dovolja da okrepite i “oživite “svoj organizam ,saznajte više u nastavku teksta……
- Postoje zajednice na svijetu koje svojim načinom života i ishranom fasciniraju naučnike i istraživače. Jedna od njih je i narod Hunza, smješten u slikovitoj dolini na sjeveru Pakistana, u blizini granice s Kinom. Ono što ih izdvaja je nevjerovatna dugovječnost – mnogi stanovnici ove oblasti žive i preko 100 godina, dok neki prelaze čak i 120 godina, a pritom zadržavaju zapanjujuće dobro fizičko i mentalno zdravlje.
Njihov jedinstveni stil života i prehrambene navike u središtu su pažnje svih koji žele otkriti tajne vitalnosti i dugovječnosti. Osnova njihove ishrane su prirodne i neprerađene namirnice, s minimalnom konzumacijom industrijske hrane koja dominira modernim svijetom. Njihov jelovnik bogat je biljnim sastojcima, svježim voćem i povrćem, orašastim plodovima i zdravim mastima.
- Posebno mjesto u svakodnevnoj ishrani Hunza naroda zauzimaju kajsije. One su više od običnog voća – za njih predstavljaju izvor života, energije i zdravlja. Kajsije konzumiraju tokom cijele godine u različitim oblicima. Tokom ljeta jedu ih svježe, dok u jesen i zimu koriste sušene kajsije koje pažljivo pripremaju tokom toplijih mjeseci. Sušenje kajsija je svojevrsni ritual – porodice ih pažljivo slažu na krovove svojih kuća gdje ih sunce prirodno suši.
Ono što kajsije čini toliko moćnima je njihova bogatost vitaminima A, C, E, kao i vlakna i kalijum. Ovi sastojci jačaju imunitet, podstiču probavu, pomažu u detoksikaciji organizma i bore se protiv slobodnih radikala. Osim toga, ulje koje dobijaju iz koštica kajsije sadrži amigdalin (poznat i kao vitamin B17), za koji neka istraživanja sugeriraju da može imati svojstva korisna u borbi protiv određenih oboljenja, uključujući i rak. Upravo bademovo ulje, koje se dobija iz ovih sjemenki, široko se koristi u njihovoj tradicionalnoj kuhinji i smatra se vrijednim saveznikom zdravlja.
Pored kajsija, Hunze konzumiraju i druge visokovrijedne namirnice poput raznih orašastih plodova, svježih biljaka i začina. Njihova kuhinja obiluje jelima na bazi povrća, a meso se konzumira rijetko i samo u posebnim prilikama. Također, fizička aktivnost je prirodni dio njihove svakodnevice – hodanje uz planinske staze i rad u vrtovima čini da ostaju snažni i vitalni do duboke starosti.
Hunza narod gotovo da ne poznaje bolesti modernog društva kao što su dijabetes, visok krvni pritisak ili srčana oboljenja. Njihova jednostavna, ali nutritivno bogata ishrana zajedno s aktivnim i uravnoteženim načinom života ključ su njihove otpornosti i dugovječnosti. Dok ljudi u urbanim sredinama sve više posežu za brzom hranom i vode sjedilački život, Hunze se oslanjaju na prirodu i tradiciju koja traje stoljećima.
Ono što posebno fascinira jeste njihov pristup hrani – oni ne jedu da bi zadovoljili apetit, nego gledaju na hranu kao na gorivo za tijelo i lijek koji održava ravnotežu. Njihove navike služe kao inspiracija mnogima širom svijeta koji žele usporiti starenje i poboljšati kvalitet svog života.
Ako postoji lekcija koju možemo naučiti od ovog naroda, to je da povratak prirodi i jednostavnosti može donijeti više koristi nego najmodernije dijete ili suplementi. Uključivanje više svježeg voća i povrća, smanjenje prerađene hrane i uspostavljanje boljeg odnosa s hranom samo su neki od koraka ka zdravijem životu. Kajsije, sa svim svojim ljekovitim svojstvima, mogu biti savršen početak.
Hunza narod je dokaz da tajna dugovječnosti nije skrivena u skupim tretmanima ili lijekovima, već u jednostavnom i uravnoteženom načinu života koji njeguje tijelo, um i duh
