DODATNI TEKST
Trigliceridi i kolesterol su oblici masti koji prirodno cirkuliraju u ljudskoj krvi i obavljaju nekoliko vitalnih funkcija u tijelu. Iako su neophodne za život, povišene razine ovih tvari mogu predstavljati značajne rizike, jer su izravno povezane s pojavom kardiovaskularnih bolesti, poput ateroskleroze, srčanog i moždanog udara i srodnih bolesti. Poznavanje uloge ovih lipida, zajedno s razumijevanjem metoda za upravljanje njihovim razinama, temelj je za održavanje zdravlja srca i krvnih žila.
Kada govorimo o trigliceridima, mislimo na vrstu masti koja se koristi za skladištenje energije. Tijelo pretvara višak kalorija u trigliceride, koji se zatim pohranjuju u masne stanice. U slučajevima kada je potrebna dodatna energija, ti se trigliceridi oslobađaju i koriste kao gorivo, osobito tijekom razdoblja posta ili fizičkog napora. Normalne razine triglicerida definirane su kao one ispod 150 mg/dL, pri čemu svako mjerenje iznad ovog praga ukazuje na povećani rizik. Vrijednosti u rasponu od 200 do 499 mg/dl kategorizirane su kao visoke, dok razine od 500 mg/dl ili više ukazuju na značajan zdravstveni rizik.
Pojedinci s povišenim razinama triglicerida često imaju druge povezane zdravstvene probleme, uključujući dijabetes tipa 2, bolesti jetre ili bubrega. Brojni čimbenici utječu na razinu triglicerida, a prekomjerna potrošnja kalorija – posebice ugljikohidrata i zasićenih masti – jedan je od primarnih čimbenika. Osim toga, pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost i prekomjeran unos alkohola pogoršavaju situaciju. Nadalje, genetska predispozicija igra važnu ulogu, budući da neki pojedinci mogu prirodno imati više razine triglicerida bez obzira na način života.
Razine triglicerida mogu se učinkovito smanjiti prvenstveno promjenama načina života. To uključuje slijeđenje hranjive dijete koja naglašava nezasićene masti, vlakna i omega-3 masne kiseline, kojih ima u izobilju u ribi i orašastim plodovima. Redovita tjelesna aktivnost, čak i ako se sastoji od brzog hodanja, može donijeti značajne koristi. Osim toga, mršavljenje i izbjegavanje alkohola dodatno poboljšavaju razinu triglicerida. U slučajevima kada se promjene načina života pokažu nedovoljnima, lijekovi poput fibrata, statina ili niacina mogu pomoći u regulaciji razine triglicerida. Nasuprot tome, kolesterol je složenija vrsta masti koja je prisutna u svim tjelesnim stanicama i neophodna je za sintezu hormona, vitamina D i žučnih kiselina potrebnih za probavu.
- Kolesterol cirkulira krvotokom preko molekula poznatih kao lipoproteini. Kolesterol se klasificira u dvije osnovne vrste: LDL i HDL. LDL, koji se obično naziva “lošim” kolesterolom, ima tendenciju nakupljanja u stijenkama krvnih žila, što dovodi do stvaranja plakova koji sužavaju arterije. Nasuprot tome, HDL kolesterol, poznat kao “dobar” kolesterol, funkcionira tako da eliminira LDL iz tijela transportirajući ga u jetru na razgradnju i izlučivanje. Smatra se da su optimalne razine ukupnog kolesterola ispod 200 mg/dl, dok se razine iznad 240 mg/dl klasificiraju kao visokorizične. Idealna razina LDL-a je ispod 100 mg/dl, dok bi HDL trebao biti iznad 60 mg/dl. Snižene razine HDL kolesterola, osobito one koje padnu ispod 40 mg/dl kod muškaraca i 50 mg/dl kod žena, povezane su s povećanim rizikom od srčanih bolesti.
Na razinu kolesterola utječu čimbenici slični onima koji utječu na trigliceride, uključujući prehranu bogatu zasićenim i transmasnim kiselinama, nedovoljnu tjelesnu aktivnost, pretilost, kao i pušenje i konzumaciju alkohola. Osim toga, genetika može značajno pridonijeti razini kolesterola; Neki pojedinci mogu imati nasljednu predispoziciju za visok kolesterol, bez obzira na njihovu predanost zdravom načinu života. Tipično, početni pristup terapiji snižavanja kolesterola uključuje modifikacije prehrane i povećanu tjelesnu aktivnost.
Međutim, u težim slučajevima koriste se farmakološke intervencije, prvenstveno statini, uz druge lijekove koji ili smanjuju apsorpciju masti ili povećavaju izlučivanje masti. Ravnoteža između triglicerida i kolesterola ključna je za očuvanje zdravlja. Iako su te tvari prirodne i vitalne za tijelo, višak može predstavljati značajne zdravstvene rizike. Ključne mjere prevencije bolesti srca i krvožilnog sustava su redovita kontrola razine krvi, usvajanje zdravog načina života i primjena odgovarajućih lijekova po potrebi. Marljivim upravljanjem ovim parametrima uvelike se smanjuje vjerojatnost razvoja teških kroničnih bolesti te doprinosi produljenju i poboljšanoj kvaliteti života.
