– Jučer je cijelim Balkanom prostrujala vijest da je preminula popularna pjevačica Slađana Milošević. Imala je par manjih zdravstvenih problema, a početkom godine je polomila i nogu i od tada se nije oglašavala u medijima. Mi danas govorimo o bolesti koja ju je koštala života.
- Sjogrenov sindrom, ozbiljna i neuobičajena bolest, karakterizirana je smanjenjem funkcije egzokrinih žlijezda, što dovodi do kseroftalmije (suhih očiju) i kserostomije (suhih usta). Slađana Milošević bolovala je od ovog kroničnog, upalnog i reumatoidnog stanja. Može se manifestirati ili kao primarna bolest ili u kombinaciji s drugim sistemskim poremećajima vezivnog tkiva, najčešće sistemskim lupusom ili reumatoidnim artritisom. Dok točan uzrok ostaje nejasan, smatra se da je sastavni dio zamršenih autoimunih odgovora unutar tijela.
Javljajući se prvenstveno kod osoba u dobi od 30 do 50 godina, Sjogrenov sindrom složeno je stanje koje znatno više pogađa žene nego muškarce, čak do devet puta više. Razvoj ovog sindroma prvenstveno se pripisuje genetskoj predispoziciji osoba s autoimunim poremećajima, što u kombinaciji s normalnim imunološkim odgovorom dovodi do upale i oštećenja tkiva. Uz genetske čimbenike, virusne infekcije također se smatraju čimbenicima koji doprinose. Primarni uzrok smanjene funkcije egzokrinih žlijezda je infiltracija limfocita i plazma stanica u epitel suznih žlijezda i žlijezda slinovnica, praćena stvaranjem brojnih autoantitijela, što u konačnici može dovesti do razvoja malignog limfoma.
- Simptomi ove bolesti mogu uvelike varirati, obuhvaćajući i specifične probleme povezane sa žlijezdama i općenitije, sistemske indikacije. Mnogi pacijenti prijavljuju osjećaj svrbeža, grebanja i suhoće u očima, kao da se u njima nalazi pijesak ili prljavština. Suha usta često su početni simptom, ponekad praćena povećanjem parotidne žlijezde slinovnice. U ranim stadijima bolesti te žlijezde mogu biti bezbolne i mekane, ali kako bolest napreduje, mogu postati nježne, osjetljive na dodir i pokazivati lagano crvenilo kože iznad njih.
U težim slučajevima, pojedinci mogu doživjeti iritaciju desni, nakupljanje plaka, karijes, pa čak i gubitak zuba. Sjogrenov sindrom također može dovesti do sistemskih manifestacija, uključujući umor, vrućicu, artritis i vaskularne promjene na koži. Vaskulitis može utjecati na unutarnje organe kao što su pluća, središnji živčani sustav, krvne žile, mokraćni trakt i probavni sustav. Mogu se razviti i periferne neuropatije. Dijagnoza ovog stanja temelji se na anamnezi bolesnika, pregledu funkcije suznih žlijezda i žlijezda slinovnica, biopsiji malih žlijezda slinovnica i prisutnosti autoantitijela u krvi.
U liječenju primarnog oblika bolesti primjenjuju se supstitucijske terapije suhog oka i suhih usta, uz simptomatsko liječenje sistemskih manifestacija i specifično liječenje aktivnih ekstraglandularnih manifestacija. Trajanje bolesti može varirati, a većina pacijenata ima dugotrajno stanje koje traje nekoliko desetljeća. Dok blaži oblici mogu rezultirati samo promjenama na očima i ustima, teži oblici mogu dovesti do simptoma u drugim unutarnjim organima. Manji dio pacijenata može se suočiti s nepovoljnim tijekom bolesti zbog teških sistemskih manifestacija ili pojave maligne limfocitne proliferacije.
Liječenje i liječenje Sjogrenova sindroma predstavljaju težak zadatak; međutim, pravodobna dijagnoza i primjena odgovarajuće terapije imaju potencijal poboljšati kvalitetu života pacijenata i smanjiti vjerojatnost komplikacija. Od presudne je važnosti da osobe koje sumnjaju da imaju ovo stanje odmah potraže liječničku pomoć kako bi dobile točnu dijagnozu i pravodobno liječenje.
BONUS TEKST:
Bavljenje tjelesnom aktivnošću ne samo da potiče tjelesno blagostanje, već služi i kao ključna komponenta u održavanju mentalnog zdravlja. Istraživanja pokazuju da dosljedna tjelovježba može dati povoljne rezultate na emocionalno stanje, smanjujući razinu stresa, anksioznosti i depresije, dok istovremeno poboljšava kognitivne sposobnosti u mozgu.
Tijekom tjelesne aktivnosti naše tijelo proizvodi tvari poznate kao endorfini, koji se obično nazivaju “hormoni sreće”, zbog njihove sposobnosti poboljšanja raspoloženja i ublažavanja nelagode. Štoviše, tjelovježba ima potencijal smanjiti prisutnost kortizola, hormona povezanog sa stresom, potičući tako stanje opuštenosti u tijelu i umu.
Redovita tjelesna aktivnost također može poboljšati kvalitetu sna. Pojedinci koji održavaju dosljednu rutinu vježbanja često imaju bolji san i manje su osjetljivi na probleme povezane sa spavanjem. Ovo je značajno jer neadekvatan san može imati štetne učinke na mentalno blagostanje, povećavajući vjerojatnost tjeskobe i depresije.
- Nadalje, bavljenje tjelovježbom ima potencijal djelovati kao sredstvo samoizražavanja i jačanja vlastitog samopouzdanja. Postizanje ciljeva u fizičkim naporima može povećati samopouzdanje i potaknuti veći osjećaj osobne vrijednosti. Dosljedno bavljenje tjelesnom aktivnošću može doprinijeti očuvanju pozitivne percepcije sebe i ojačati mentalnu snagu kada se suočimo s kušnjama svakodnevnog života.
Vrijedno je spomenuti da bavljenje tjelesnom aktivnošću ne mora nužno biti intenzivno kako bi imalo pozitivne učinke na psihičko blagostanje. Čak i ležerna šetnja ili uživanje u porciji jogurta može pridonijeti osjećaju pozitivnosti. Ključni aspekt je dosljedno sudjelovati u aktivnostima koje vam donose radost i zadovoljstvo.
