U teškim životnim trenucima često se čuju rečenice poput „Biće sve u redu“ ili „Izdrži“. Na prvi pogled, te fraze zvuče utješno i donose trenutni osjećaj smirenja.
- Međutim, psiholozi sve češće upozoravaju da ovakvi izrazi, iako izgovoreni iz najbolje namjere, ponekad mogu imati suprotan efekat. Umjesto da pruže podršku, oni mogu izazvati osjećaj krivice, usporiti proces oporavka ili čak učiniti da osoba pomisli kako njena bol nije shvaćena ozbiljno. Dobrim namjerama ne završava uvijek i dobar rezultat.
Jedna od najčešćih fraza je: „Nikad ne odustaj.“ Na prvi pogled, to djeluje kao poziv na istrajnost i motivaciju. Ali postavlja se pitanje – od čega to ne treba odustati? Ako se osoba nalazi na putu koji je iscrpljuje, ne daje rezultate i narušava zdravlje, tvrdoglavo ustrajanje više šteti nego koristi. Mudrije je prepoznati trenutak kada je vrijeme da se promijeni pravac i potraži nova prilika. Odustajanje, u određenim okolnostima, nije znak slabosti već snage. Upravo na to upozorava i Psychocentar Beograd, koji naglašava da „odustajanje nije poraz, već ponekad najzdravija odluka za budućnost“ (izvor: Psychocentar).
- Slična dilema javlja se i u partnerskim odnosima. Ljudi često ponavljaju da su „sve veze teret“ i da odgovornost za prekid uvijek mora biti podijeljena. Ipak, život je složeniji od tih pojednostavljenih formula. Zdrava veza ne smije biti stalni izvor stresa, ogorčenosti ili osjećaja krivice. Kada postoji istinska kompatibilnost, partnerstvo donosi podršku i osjećaj sigurnosti. Ako toga nema, kraj veze nije nužno poraz, već znak da dvije osobe nisu usklađene. Krivica ne smije uvijek pasti na onoga ko je pokušao više – ponekad jednostavno nije suđeno.
Popularan savjet „Jedite šta god želite i volite svoje tijelo“ takođe nosi određenu zamku. Istina je da pozitivan odnos prema tijelu gradi samopouzdanje, ali ljubav prema sebi ne znači ignorisati zdravlje. Prava briga o tijelu podrazumijeva fizičku aktivnost, hranjive obroke i umjerenost. Pretjerano prepuštanje nezdravim navikama može imati ozbiljne posljedice. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH ističe da porast oboljenja povezanih s gojaznošću jasno pokazuje kako loša ishrana ugrožava kvalitet života i zdravlje zajednice (izvor: ZZJZ FBiH). Voljeti sebe znači čuvati sebe.
Često se ponavlja i tvrdnja: „Moraš oprostiti da bi mogao dalje.“ Iako oproštaj može donijeti osjećaj oslobođenja, nije univerzalni recept. U situacijama kada je učinjena duboka nepravda ili kada druga strana ne pokazuje kajanje, oproštaj ne mora biti nužan da bi osoba nastavila sa svojim životom. Nastaviti dalje znači pronaći unutrašnji mir i odlučiti da trauma ne određuje budućnost – a to je moguće i bez formalnog oprosta. Oproštaj može biti iscjeljujući, ali nikada ne smije biti obaveza.
- Posebno su osjetljive fraze povezane s roditeljstvom. Dugo se vjerovalo da je dobro „pustiti bebu da se isplače“ kako bi postala samostalnija. Nova istraživanja pokazuju upravo suprotno – bebe koje dobijaju utjehu i sigurnost roditelja kasnije razvijaju stabilnije emocionalne odnose i veću samostalnost. Dijete u suzama ne postaje jače ako ga se ignoriše, već ranjivije. Briga i prisustvo roditelja temelj su zdravog razvoja. Samostalnost ne dolazi kroz napuštenost, nego kroz osjećaj sigurnosti.
Fraza „Ne poredite se s drugima“ često se izgovara kao savjet za sreću, ali poređenje ne mora uvijek biti loše. U zdravoj mjeri ono može biti pokretač motivacije i inspiracija da čovjek postavi nove ciljeve. Problem nastaje kada se poređenje pretvori u stalno osjećanje manje vrijednosti. Psiholozi s Univerziteta u Sarajevu u jednom istraživanju naglašavaju da konstruktivno poređenje može podstaći planiranje i rast, dok pretjerano poređenje vodi ka anksioznosti i frustraciji (izvor: UNSA). Dakle, mjera i balans ključ su da poređenje postane alat, a ne kamen spoticanja.
I na kraju, možda najčešća rečenica: „Sve će biti dobro.“ Ljudi je izgovaraju da bi ohrabrili one koji pate, ali problem je što takva izjava ne mijenja realnost niti uklanja bol. Osobi koja prolazi kroz krizu često je potrebnija iskrena podrška, prisustvo i saosjećanje nego uvjeravanje da će se stvari „same popraviti“. Ponekad je najveća pomoć jednostavno biti uz nekoga i dozvoliti mu da izrazi svoje osjećaje, bez praznih riječi.
- Ovi primjeri pokazuju da dobronamjerne fraze, ako se koriste bez razmišljanja, mogu imati suprotan efekat. Prava podrška ne leži u univerzalnim rečenicama, nego u pažnji, razumijevanju i spremnosti da se sagleda kontekst. Dok jednoj osobi riječi poput „izdrži“ mogu biti podsticaj, drugoj mogu donijeti dodatni teret. Zato je važno slušati i prilagoditi se potrebama onih kojima želimo pomoći. Tek tada savjet prestaje biti prazna riječ i postaje istinska podrška.
