Francusku javnost nedavno je potresla odluka suda koja je dodatno podgrijala teorije zavjere u vezi s Brižit Makron, suprugom predsjednika Emanuela Makrona. Sve je počelo kada su Amanda Rua i Nataša Rej iznijele šokantne tvrdnje da je Brižit zapravo rođena kao muškarac i da je kasnije u životu promijenila pol. Ove izjave izazvale su ogromnu buru, a zbog njih su obje žene završile na sudu, optužene za klevetu.
Prvobitno je presuđeno u korist prve dame Francuske. Međutim, nakon žalbenog postupka došlo je do neočekivanog preokreta. Sud je ovaj put odlučio da izjave Rue i Rej nisu kleveta, već „iznošenje mišljenja u dobroj vjeri“. Ova presuda mnogi su doživjeli kao pobjedu za slobodu govora, dok je za Brižit Makron predstavljala još jedan težak udarac.
Reakcija prve dame bila je veoma emotivna. Prema riječima njenih advokata, Brižit je duboko pogođena i planira uložiti žalbu Kasacionom sudu, najvišoj pravosudnoj instanci u Francuskoj. Na posljednjem ročištu nije bila prisutna jer se tada nalazila u državnoj posjeti Velikoj Britaniji zajedno sa svojim suprugom.
- Kontroverze su se nastavile širiti društvenim mrežama, gdje su korisnici počeli objavljivati stare fotografije, tvrdeći da prikazuju muškarca koji je navodno bio Brižit prije tranzicije. Osim toga, teorije zavjere dodatno je rasplamsala poznata američka influenserka Kendis Ovens, čije objave su privukle milione pregleda i stotine hiljada komentara.
U ovom slučaju nije riječ o prvom pokušaju diskreditacije Brižit Makron. Još 2021. godine iste žene su u četvoročasovnom video materijalu iznijele niz optužbi, uključujući tvrdnju da je Brižit rođena kao dječak po imenu Žan-Mišel Tronje, što je zapravo ime njenog brata. Također su osporavale postojanje njenog prvog muža, Andre-Luija Ozijera, iako službeni dokumenti potvrđuju da je on preminuo 2020. godine.
Dok se pravna bitka nastavlja, Brižit se u međuvremenu suočava s ličnim tragedijama. Nedavno je izgubila sestru Anu-Mari Tronje, koja je preminula u 93. godini života. Uprkos tome, nastavila je obavljati svoje dužnosti prve dame, trudeći se da ne pokaže koliko je pogođena negativnom kampanjom i gubicima.
Francuska javnost ostaje duboko podijeljena. Dok jedni vjeruju u teorije zavjere i smatraju da se iza svega krije velika tajna, drugi ih kategorički odbacuju kao besmislene i uvredljive. Ovaj slučaj je otvorio i važnu društvenu debatu o granici između slobode govora i klevete. Ishod postupka mogao bi postati presedan za buduće slične sporove i trajno oblikovati način na koji se ovakvi slučajevi tretiraju u francuskom pravosuđu.
Jedno je sigurno – kontroverze vezane za Brižit Makron neće tako brzo nestati iz fokusa javnosti, a svaka nova odluka suda samo dodatno komplikuje ionako osjetljivu situaciju
