Da li ste znali da su gazirana pića jako nezdrava, i da se itekako trebaju izbjegavati, i to pogotovo tijekom jako toplih ljetnjih dana. Evo, i par riječi na ovu temu…..
Tokom ljetnih mjeseci mnogi ljudi potcjenjuju utjecaj visokih temperatura na zdravlje. Upravo tada dolazi do izražaja važnost pravilnog ponašanja i prilagođavanja klimatskim uslovima. Prof. dr. Ranko Raičević, ugledni neurolog i predsjednik Društva neurologa Srbije, upozorava na česte greške koje svakodnevno činimo tokom ljetnih vrućina i pruža korisne savjete za zaštitu organizma.
Visoke temperature uzrokuju širenje krvnih žila, naročito onih koje snabdijevaju vitalne organe poput mozga, srca i bubrega. Taj fiziološki odgovor organizma stvara dodatno opterećenje na kardiovaskularni sistem, naročito kod osoba koje već imaju problema sa cirkulacijom, visokim pritiskom ili srčanim bolestima. U težim slučajevima, može doći do kolapsa organizma, a jedna od najozbiljnijih posljedica je moždani udar. Posebno su ugrožene starije osobe, hronični bolesnici, trudnice i mala djeca.
Jedna od posljedica visokih temperatura je i hipoksija – stanje u kojem mozak ne dobija dovoljno kiseonika. Ovo može izazvati osjećaj slabosti, vrtoglavicu, pad pritiska, pa čak i gubitak svijesti. Profesor Raičević naglašava da je tokom najtoplijeg dijela dana – između 10 i 16 sati – najbolje ostati u zatvorenom prostoru, u hladu ili klimatizovanim prostorijama s umjerenom temperaturom.
Hidratacija je ključna tokom toplih dana. Najbolje je konzumirati običnu, negaziranu vodu u većim količinama. Minimalni dnevni unos tokom ljetnih mjeseci trebalo bi da iznosi između 2,5 i 3 litra za odraslu osobu. Gazirani napici, naročito oni sa visokim sadržajem šećera, nisu pogodni jer izazivaju još veću žeđ i mogu poremetiti ravnotežu elektrolita. Napici sa kofeinom, poput energetskih pića ili jake kafe, također mogu dodatno dehidrirati tijelo.
Alkoholna pića treba izbjegavati jer alkohol širi krvne sudove, dodatno povećava tjelesnu temperaturu i ometa sposobnost organizma da pravilno reguliše toplotu. Pored toga, alkohol umanjuje sposobnost tijela da koristi kiseonik, što može dovesti do pogoršanja hroničnih stanja, naročito kod osoba koje već imaju srčane ili plućne bolesti.
Ishranu treba prilagoditi ljetnim uslovima – lagani obroci, svježe voće i povrće bogato vodom, izbjegavanje teške i masne hrane, ključni su faktori u očuvanju energije i zdravlja. Hrana bogata kalijumom i magnezijumom – poput banana, lubenica, krastavaca, paradajza i blitve – može pomoći u održavanju ravnoteže elektrolita i spriječiti grčeve i slabost mišića.
Ljetne noći, naročito ako nema adekvatne ventilacije, često ometaju san. Loš san može dodatno iscrpiti organizam i dovesti do pojave jutarnjih glavobolja, razdražljivosti i smanjene koncentracije. Ove tegobe su često posljedica kombinacije visokih noćnih temperatura, dehidracije i promjena u električnom i ionskom sastavu zraka, koji direktno utiču na nervni sistem.
Stručnjaci savjetuju da se prostorija za spavanje provjetri predvečer, a zatim zamrači i, po mogućnosti, rashladi uz pomoć ventilatora ili klima-uređaja. No, važno je voditi računa o temperaturi – ona ne bi smjela biti niža od 24 stepena, kako ne bi došlo do temperaturnog šoka.
Klima-uređaji mogu biti od velike pomoći, ali samo ako se koriste pravilno. Prečesto se dešava da se prostor rashlađuje na prenisku temperaturu, što može izazvati nagle promjene koje tijelo teško podnosi. Idealna razlika između spoljne i unutrašnje temperature ne bi trebala biti veća od 5 do 6 stepeni.
Takođe, klima-uređaje treba redovno servisirati. Filteri u uređajima koji nisu očišćeni mogu postati izvori gljivica, bakterija i virusa, koji se šire zrakom i izazivaju respiratorne tegobe. Poseban oprez potreban je u domovima gdje žive osobe sa astmom, alergijama i drugim hroničnim oboljenjima disajnih puteva.
Osim boravka u hladu i pravilne hidratacije, važno je i nositi laganu, prozračnu odjeću svijetlih boja, koja odbija sunčevu svjetlost. Šeširi širokog oboda, sunčane naočale s UV zaštitom i korištenje krema sa zaštitnim faktorom dodatno štite tijelo od štetnog uticaja sunčevih zraka.
Tjelesne aktivnosti treba planirati rano ujutro ili kasno uvečer, kada su temperature niže. Ukoliko morate boraviti napolju tokom dana, pravite česte pauze u hladu, izbjegavajte asfaltirane površine koje dodatno zrače toplotu i ne zaboravite uzeti sa sobom flašicu vode.
Profesor Raičević apeluje na građane da promijene svakodnevne navike i obrate pažnju na potrebe svog tijela. Jednostavne mjere poput boravka u hladu, pravilne hidratacije, izbjegavanja alkohola, korištenja zaštitne odjeće i racionalne upotrebe klima-uređaja mogu značajno poboljšati kvalitet života tokom ljeta i spriječiti ozbiljne posljedice.
Visoke temperature same po sebi nisu neprijatelj, ali neodgovorno ponašanje i zanemarivanje savjeta stručnjaka može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Ljeto može biti prijatno i bezbrižno – ako se ponašamo odgovorno, slušamo preporuke ljekara i vodimo računa o sebi i drugima.
