Zdravlje mozga je ključno za cjelokupno fizičko i mentalno funkcionisanje – od pamćenja i učenja do emocionalne ravnoteže i koordinacije pokreta. Mozak je najkompleksniji organ u ljudskom tijelu i, iako čini svega oko 2% telesne mase, troši čak 20% ukupne energije.
U posljednje vrijeme naš region suočava se s neuobičajeno visokim temperaturama za mjesec maj, koje dosežu i do 30 stepeni Celzijusa. U takvim okolnostima, mnogi građani tragaju za načinima da se rashlade, no nisu svi izbori jednako korisni – neki čak mogu biti i štetni po zdravlje.
O ovoj temi govorio je prof. dr. Ranko Raičević, istaknuti stručnjak iz oblasti neurologije, koji obavlja funkciju pročelnika Katedre za neurologiju na Akademiji medicinskih znanosti i predsjednika Društva neurologa Srbije. On je također redovni profesor Medicinskog fakulteta VMA Sveučilišta u Beogradu. U nedavnom gostovanju na televiziji “Prva”, dr. Raičević se osvrnuo na greške koje mnogi čine tokom vrelih dana, posebno kada je riječ o izboru pića i upotrebi klima uređaja.
Njegove izjave izazvale su veliko interesovanje, budući da je ukazao na svakodnevne navike koje se često smatraju bezopasnima, a koje zapravo mogu imati ozbiljne posljedice. “Čak i zdravi pojedinci teško podnose izuzetne vrućine,” upozorio je doktor, dodajući da visoke temperature posebno pogađaju ljude koji već pate od kardiovaskularnih i neuroloških problema.
Tokom toplinskih udara, dolazi do širenja krvnih sudova u ključnim organima kao što su mozak, srce i bubrezi. To širenje može dovesti do smanjenog krvnog pritiska i hipoksije – stanja u kojem mozak ne dobija dovoljno kiseonika i hranljivih materija. “Čak i ako se osoba ne pridržava redovne terapije, vrućina može pogoršati simptome i izazvati ozbiljne komplikacije,” istakao je dr. Raičević.
Posebno je upozorio na pogrešne navike u izboru pića tokom toplih dana. “Gazirana pića i alkohol ne samo da ne pomažu, već mogu dodatno ugroziti zdravlje,” rekao je. Alkohol širi krvne sudove i smanjuje potrošnju kiseonika u mozgu i srcu, dok gazirani napici unose suvišne ione koji mogu izazvati poremećaje srčanog ritma. Voda, posebno negazirana, ostaje najbolji izbor – naročito u kombinaciji s izbjegavanjem boravka na suncu između 10 i 16 sati, kada je UV zračenje najjače.
Dr. Raičević ne odbacuje potpuno povremenu konzumaciju gaziranih pića kod mladih i zdravih osoba, ali ističe da oni koji već imaju hronične zdravstvene tegobe moraju biti posebno pažljivi. “Nikako ne preporučujem alkohol tokom vrućina, pogotovo jaka alkoholna pića,” naglasio je.
Još jedan problem s kojim se suočavamo tokom ljeta jeste – klima uređaj. Mnogi ga koriste ne samo u toku dana, već i tokom noći, pa čak i dok spavaju. To može biti izuzetno štetno ako se ne koristi pravilno. “Cilj klimatizacije nije stvaranje ledene prostorije, već postizanje ugodne temperature koja olakšava funkcionisanje,” objasnio je profesor.
Optimalna razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature, prema njegovim riječima, ne bi trebala prelaziti pet do šest stepeni, jer drastične temperaturne razlike mogu šokirati organizam. Nažalost, često se događa da klimatizovane prostorije, naročito u trgovinama, imaju temperaturu spuštenu i do 18 stepeni, što je previše u poređenju s vanjskih 30 ili više. “Tijelu je potrebno vrijeme da se prilagodi,” podsjetio je dr. Raičević.
Kao dodatni problem, visoke temperature utiču i na kvalitet sna. Mnogi se bude s osjećajem težine u glavi, što može biti rezultat pregrijavanja, dehidratacije ili loše klimatizacije. U takvim slučajevima, “često prekidanje sna i stalna potreba za vodom nisu neuobičajeni simptomi,” dodaje stručnjak.
U zaključku, savjet stručnjaka je jasan: tokom vrelih dana, važno je ostati u hladu, piti mnogo obične vode, izbjegavati alkohol i gazirana pića, i koristiti klimu na umjeren način. Tako ćemo ne samo povećati osjećaj ugodnosti, već i sačuvati zdravlje tokom ljetnih mjeseci koje predstoje.
