BONUS PRIČA:
Kampilobakterioza je zarazna bolest uzrokovana bakterijama iz roda Campylobacter, koje su oblikovane u spiralu ili slovo S. Ova bolest može se prenijeti putem hrane, osobito nedovoljno termički obrađenog mesa, ali i putem drugih izvora kao što su zagađena voda, neprokuhano mlijeko ili kontakt sa stolicom kućnih ljubimaca. Bakterije se najčešće nalaze u probavnom sustavu toplokrvnih životinja poput divljih ptica, peradi, goveda, svinja, ovaca, pasa i mačaka, te u školjkama poput kamenica.
Simptomi kampilobakterioze obično se pojavljuju 2-5 dana nakon infekcije i uključuju proljev (često krvav), bol u trbuhu, vrućicu, glavobolju, mučninu i povraćanje. Većina simptoma traje između 3 do 6 dana. Iako se obično radi o blagoj bolesti koja prolazi bez komplikacija, moguće su ozbiljnije posljedice poput bakterijemije (prisutnosti bakterija u krvi), hepatitisa, pankreatitisa ili čak spontanog pobačaja kod trudnica. Guillain-Barré sindrom, koji uzrokuje paralizu mišića, također može biti posljedica kampilobakterioze.
Kampilobakterioza je zarazna bolest uzrokovana bakterijama iz roda Campylobacter. Ova bolest često se javlja 2-5 dana nakon infekcije, ali razdoblje inkubacije može varirati od 1 do 10 dana. Tipični simptomi uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, opću slabost organizma, učestale tekuće stolice koje su vodenaste, neprijatnog mirisa, s primjesama krvi i sluzi, bol u trbuhu, mučninu i/ili povraćanje. Simptomi obično traju između 3 do 6 dana.
Iako se većina slučajeva kampilobakterioze riješi bez komplikacija, moguće su ozbiljne komplikacije poput bakterijemije (kada bakterije dospiju u krvotok), hepatitisa (upala jetre), pankreatitisa (upala gušterače) te spontanog pobačaja kod trudnica.
U nekim slučajevima, mogu se javiti i manifestacije na mišićno-skeletnom sustavu, kao što su Reiterov sindrom ili reaktivni artritis.Liječenje kampilobakterioze obično uključuje simptomatsku terapiju za proljev i povraćanje, nadoknadu elektrolita i tekućine te u težim slučajevima primjenu antibiotika. Prevencija se temelji na higijenskim mjerama poput redovitog pranja ruku, dobre toplinske obrade hrane te izbjegavanja sirove i nedovoljno kuhane hrane.
Prevencija kampilobakterioze uključuje redovito pranje ruku, posebno nakon rukovanja sirovom hranom ili obavljanja nužde, te dobru toplinsku obradu hrane kako bi se bakterije uništile. Preporučuje se i upotreba ispravne vode za piće, temeljito pranje voća i povrća prije konzumacije sirovo, prokuhavanje domaćeg mlijeka te izbjegavanje miješanja sirove hrane s gotovom pripremljenom hranom u kuhinji.
U Hrvatskoj, broj prijavljenih slučajeva kampilobakterioze raste od 2007. godine, posebno među malom djecom. Preventivne mjere igraju ključnu ulogu u smanjenju broja oboljelih, naglašavajući važnost osnovnih higijenskih praksi u kućanstvima, ugostiteljskim objektima i poljoprivrednim gospodarstvima.
