U nastavku našeg današnjega članka, donosimo vam i priču o jednoj medicinskoj sestri, a koja je šokirala cijelu javnost. naime, ona je otkrila kako se njeni pacijenti osjećaju prije same smrti….

Smrt je tema o kojoj se retko otvoreno govori, ali je sastavni deo ljudskog postojanja. Uprkos njenoj neizbežnosti, mnogi ostaju nespremni za ono što ona sa sobom nosi – kako za fizičke promene, tako i za emocionalne izazove. U digitalno doba, jedna žena se izdvojila po načinu na koji o ovoj temi priča iskreno, nežno i edukativno. To je Julie, registrovana medicinska sestra iz Los Anđelesa, koja na svom TikTok profilu deli svoje višegodišnje iskustvo u palijativnoj nezi – oblasti medicine koja se bavi brigom o teško bolesnim pacijentima u poslednjim fazama života.
Julie već šest godina radi sa ljudima koji se suočavaju sa smrću, i ne samo da im ublažava fizičku bol, već i pruža emocionalnu i psihološku podršku – kako njima, tako i njihovim porodicama. Njen cilj je da pomogne ljudima da razumeju proces umiranja i da se oslobode straha i nesigurnosti koji često prate ovu temu.
Uobičajene rečenice i emocije pred smrt
Na osnovu svog iskustva, Julie je primetila da većina ljudi prolazi kroz slične emocionalne faze neposredno pred smrt. Često se javljaju izrazi poput:
-
“Volim te”
-
“Hvala ti”
-
“Žao mi je”
-
“Spreman/spremna sam”
Te rečenice nisu samo reči – one su poslednji pokušaji povezivanja, oproštaja i zatvaranja poglavlja života. Prema Julie, ove izjave imaju snažan terapeutski efekat i za pacijente i za njihove najbliže.Kako bolest napreduje, dolazi do različitih promena u organizmu. Julie ističe da su sledeći simptomi prirodan deo procesa umiranja, iako mogu izgledati zastrašujuće za članove porodice:
-
Gubitak apetita i žeđi – telo više ne traži hranu ni vodu, jer štedi energiju za osnovne funkcije.
-
Smanjena budnost – pacijenti sve više spavaju, a mogu provoditi sate ili dane u polusvesnom stanju.
-
Isključenje iz stvarnosti – osoba može izgledati kao da “nije prisutna”, što je deo prirodnog prelaska.
-
Promene u disanju – poznate kao agonalno disanje, to su plitki, nepravilni udisaji, ponekad sa dugim pauzama između.
Iako ove promene mogu delovati dramatično, Julie ističe da pacijenti obično nisu svesni onoga što se dešava i ne osećaju bol u tim trenucima.Julie se obraća i članovima porodica, savetujući ih da u tim trenucima pruže:
-
Umirujuće reči
-
Blag dodir ili držanje za ruku
-
Tiho prisustvo i mirnu atmosferu
Ova vrsta podrške pruža emocionalnu sigurnost i čini da se voljena osoba oseća voljeno i prihvaćeno do samog kraja.
Julie ne pokušava da romantizuje smrt, već da je razjasni i olakša onima koji se sa njom suočavaju. Kroz svoje edukativne video sadržaje, ona pruža uvid u realnost poslednjih dana života – ali ne s ciljem da uplaši, već da pripremi. Njen rad je vođen dubokom humanošću, razumevanjem i saosećanjem.
U svetu u kojem se često beži od razgovora o smrti, Julie donosi svetlost i razumevanje. Ona pokazuje da smrt ne mora biti zastrašujuća, već može biti tiha, dostojanstvena i ispunjena ljubavlju. Njen doprinos u zajednici ne ogleda se samo u medicinskoj brizi, već i u emocionalnom vođstvu koje daje kroz svaki svoj video, reč i dodir.
Konačno, njen rad nas podseća da je najvažnije biti tu – za one koji odlaze, ali i za one koji ostaju. Kroz empatiju, znanje i prisustvo, Julie pomaže porodicama da se oproste na način koji ostavlja prostor za mir, sećanja i ljubav.