Krvni sudovi su u sve gorem stanju, kako ulazimo u godine. Naime, kada se pređe 50 godina starosti, onda se treba obratiti jako velika pažnja na segment prehrane….
Poznati kardiolog dr Baškar Semiti tvrdi da određene sorte bobičastog voća i citrusa mogu značajno poboljšati zdravlje krvnih sudova. Ovo voće ne samo da ima divan ukus i osvježava, već posjeduje i jedinjenja koja pomažu tijelu u borbi protiv nakupljanja masnih supstanci unutar arterija, uključujući holesterol i trigliceride.
- Značajna korisnost ovog voća leži u njegovoj obilnoj koncentraciji antioksidanata — prirodnih jedinjenja koja štite ćelije od oštećenja izazvanih oksidativnim stresom. Prema riječima kardiologa, oksidativni stres je primarni faktor koji doprinosi razvoju plaka u arterijama. Oštećenje nastaje kada su ćelije krvnih sudova izložene slobodnim radikalima bez adekvatne zaštite, što dovodi do nagomilavanja masnih naslaga i progresivnog sužavanja arterija. Bobičasto voće, uključujući borovnice, kupine i maline, obiluje flavonoidima i raznim antioksidativnim jedinjenjima. Redovna konzumacija ovog voća može značajno smanjiti upalne procese i pojačati sposobnost tijela da se bori protiv oštećenja krvnih sudova.
Štaviše, nizak glikemijski indeks bobičastog voća ukazuje na to da se ne dovodi do naglog povećanja razine šećera u krvi, čime dodatno poboljšavaju kardiovaskularno i vaskularno zdravlje. Nasuprot tome, agrumi, uključujući limun, pomorandže, grejpfrut i mandarine, služe kao obilan izvor vitamina C — snažnog antioksidansa koji ne samo da pojača imunološki sustav, već također igra direktnu ulogu u održavanju elastičnosti krvnih sudova.
Vitamin C je uključen u proizvodnju kolagena, proteina odgovornog za izgradnju zidova arterija, čime pomaže u prevenciji rupture i oštećenja. Dr Semiti naglašava da vitamin C posjeduje sposobnost da smanji oksidaciju LDL holesterola, vitalnog faktora u borbi protiv arterioskleroze – stanja koje karakteriše postupna opstrukcija krvnih sudova. Shodno tome, redovan unos citrusa može pomoći stvaranju plakova i pomoći u prevenciji srčanih oboljenja. Ipak, kako ističe stručnjak, samo konzumiranje blagotvornog voća nije dovoljno ako se zanemare drugi elementi zdravog načina života. Da bi se održalo kardiovaskularno zdravlje, od suštinskog je značaja integrisati dobro okruženu ishranu sa poslednjim fizičkim vežbama, istovremeno izbegavajući faktore rizika kao što su pušenje, prekomerna konzumacija alkohola i kronični stres.
Bavljenje fizičkom aktivnošću, čak i na umjerenom nivou poput brzog hoda, poboljšava cirkulaciju, jači srčani mišić i pomaže u održavanju normalnog krvnog pritiska. Suprotno tome, stres izaziva pojačano lučenje hormona koje se može dovesti do upale i sužavanja arterija, čime se pogoršava stanje krvnih sudova. Shodno tome, preporučljivo je prakticirati metode opuštanja kao što su joga, meditacija ili jednostavno uzimanje dnevnih trenutaka tišine i odmora.
Ne sme se zanemariti značaj dijete bogate vlaknima; voće, posebno ono sa ljuskom kao što su jabuke i kruške, igraju ključnu ulogu u vezivanju i eliminisanju viška holesterola iz tijela. Štaviše, vlakna poboljšavaju funkciju creva i na taj način olakšavaju uklanjanje toksina i viška masti. Mediteranska dijeta je visoko preporučena dijeta od strane medicinskih stručnjaka, koja karakteriše velika potrošnja povrća, voća, maslinovog ulja, ribe i celih žitarica, uz ograničenje unosa crvenog mesa. Brojne studije povezuju ovaj obrazac ishrane sa smanjenim rizikom od srčanog udara, moždanog udara i raznih drugih kardiovaskularnih problema.
Također je potrebno priznati da određeni citrusi, uključujući grejpfrut, mogu utjecati na učinkovitost određenih lijekova; stoga je preporučljivo da pojedinci koji se podvrgavaju liječenju srca ili krvnog pritiska potraže konzultaciju sa zdravstvenim radnikom. Na kraju krajeva, kardiolog prenosi jasnu poruku: skromne, ali posljednje promjene u dnevnim rutinama mogu dovesti do značajnih poboljšanja. Uključivanje bobičastog i citrusnog voća u nečiju ishranu služi ne samo kao divna opcija, već i kao posvećenost očuvanju zdravlja srca. Umjesto da se oslanjamo na stroge dijete i sporadične napore, mnogo je važnije negovati održive navike koje se mogu održavati tokom života.
