Zdravlje jetre je jako bitno po zdravlje svake osobe, a to je najvažnija žlijezda u cijelom organizmu. Danas govorimo o namirnicama koje itekako pospješuju rad same jetre….
Zdravlje jetre u velikoj meri zavisi od naših svakodnevnih prehrambenih navika, i upravo zbog toga bi trebalo obratiti više pažnje na ono što konzumiramo – čak i kad su u pitanju naizgled bezazlene namirnice. Iako se često čini da nema potrebe previše razmišljati o sadržaju hrane ili pićima iz otvorenih pakovanja, upravo te sitnice mogu imati dalekosežne posljedice po naš organizam.
Ljudi imaju urođenu sklonost ka određenim ukusima i teksturama, pa nije neobično da se teško odričemo slatkiša ili slanih grickalica. Međutim, ono što možda ne znamo jeste da naša jetra direktno osjeća posledice tih izbora. Svaki zalogaj koji unesemo u organizam podstiče lančanu reakciju u metabolizmu, a neki proizvodi koje svakodnevno konzumiramo mogu imati izuzetno štetan uticaj, naročito kada je u pitanju funkcija jetre.
Jedan od glavnih krivaca je dodan šećer. Istraživanja su pokazala da čak i umjerena konzumacija šećera može udvostručiti količinu masti u jetri, što dovodi do tzv. nealkoholne masne bolesti jetre. Vremenom, ovo stanje može prerasti u dijabetes tipa 2. Štaviše, i male količine šećera mijenjaju način na koji naš organizam razgrađuje i koristi energiju.
Postoje preporuke koje jasno definišu koliko šećera bi trebalo unositi dnevno. Na primjer, “American Heart Association” savjetuje da žene ne bi trebale unositi više od 100 kalorija dnevno iz dodanih šećera, što je približno 6 kašičica ili 25 grama, dok je za muškarce granica 150 kalorija (odnosno 9 kašičica ili 36 grama). Ipak, podaci pokazuju da prosječan Amerikanac unese oko 17 kašičica fruktoze dnevno – što je znatno više od preporučenog maksimuma.
Zanimljivo je i da nije presudan samo broj kalorija, već i njihov izvor. Pića zaslađena šećerom, kao što su gazirana i energetska pića, dodatno narušavaju balans u tijelu jer potpomažu nakupljanje masti u jetri, čak i kada ukupni kalorijski unos ne prelazi dozvoljene granice. Sličnu štetu izazivaju i ugljeni hidrati iz rafiniranih žitarica, kao što su bijeli hljeb, peciva, krafne i kolači. Ove namirnice uzrokuju naglo povećanje nivoa šećera u krvi, što dugoročno može voditi ka inzulinskoj rezistenciji, a zatim i razvoju hroničnih bolesti.
Takođe, treba imati na umu da je visoko prerađena hrana, poput smrznutih večera i konzerviranih proizvoda, prepuna skrivenih šećera, loših masti i aditiva koji dodatno opterećuju jetru. Naš organizam nije osmišljen da se svakodnevno nosi s takvim teretom.
Masna hrana još je jedan faktor koji značajno doprinosi povećanju triglicerida u jetri. Ove masnoće, posebno kada se unose u velikim količinama, direktno utiču na stvaranje viška masti u ovom vitalnom organu. Nije iznenađujuće da osobe koje konzumiraju mnogo ovakve hrane češće pate od metaboličkih poremećaja.
Ne treba zaboraviti ni na alkohol, koji je već dobro poznat kao neprijatelj zdrave jetre. Iako je opasnost alkohola poznata, mnogi potcjenjuju štetnost čak i umjerenog unosa. Stručnjaci upozoravaju da čak i povremeno konzumiranje alkohola može izazvati nakupljanje masnih kiselina u jetri, što s vremenom dovodi do ozbiljnih oštećenja. Preporuka je jasna: “Izbjegavajte alkohol kada god možete.”
Zaključno, ako se odreknete štetnih navika – poput konzumacije rafiniranog šećera, masne hrane, visoko prerađenih proizvoda i alkohola – ne samo da ćete zaštititi zdravlje jetre, već ćete vjerovatno i izgubiti višak kilograma, ukoliko vam je to cilj. Važno je prepoznati šta našem organizmu zaista koristi, a šta ga polako oštećuje. Naša jetra ne može da bira – ali mi možemo.
