Dr. William Binder, poznati plastični hirurg porijeklom s Beverly Hillsa, posvetio je dvadeset godina provođenju sveobuhvatne studije o jednojajčanim blizancima, pružajući nam neprocjenjiv uvid u transformativne efekte botoksa na nečiji izgled lica.
Tokom skoro dvije decenije, jedan od blizanaca uključenih u eksperiment podvrgnut je redovnim injekcijama botoksa, koje se dešavaju dva do tri puta godišnje, dok drugi blizanac nije primao nijednu.
2006. godine, u dobi od 38 godina, žene su prvi put snimljene kamerom. Blizanka koja je redovno primala injekcije botoksa pokazala je primjetno poboljšanje teksture kože, s manje bora na njenom licu. Nasuprot tome, njena sestra je imala izraženije bore na čelu i ustima.
2012. godine, šest godina nakon prethodnog seta fotografija, blizanci, koji sada imaju 44 godine, ponovo su snimljeni. Primjetan kontrast uočen je u izgledu blizanke koja nije bila podvrgnuta tretmanu botoksom, pri čemu joj je lice izgledalo šuplje, a vilica šira.
Redovna upotreba kreme za sunčanje bila je uobičajena praksa za obje žene, a nijedna od njih nije uključila retinol u svoju rutinu njege kože. Osim toga, studija je naglasila važnost njihove geografske lokacije, jer su živjeli na suprotnim stranama svijeta s kontrastnim nivoima izloženosti sunčevoj svjetlosti. Blizanac koji se uzdržao od tretmana botoksom živio je u Minhenu u Njemačkoj, gdje je prosječni UV indeks znatno niži u odnosu na Los Angeles, SAD, gdje je boravio drugi blizanac.
Dvije osobe koje dijele istu genetsku strukturu, jedna je bila podvrgnuta tretmanu botoksom dok je druga ostala u svom prirodnom stanju.
Prema studiji objavljenoj na libertpub.com, opšte je poznato da pojedinačna injekcija botoksa u određeni mišić može spriječiti sposobnost mišića da se kontrahira nekoliko mjeseci, čime se smanjuje vidljivost linija lica koje se javljaju tijekom aktivnog pokreta mišića. Međutim, nalazi predstavljeni u ovoj studiji sugeriraju da produženo liječenje botoksom može ponuditi dodatne prednosti sprječavanjem stvaranja trajnih linija, poznatih kao otiske, koje se postepeno pojavljuju s vremenom zbog prirodnog procesa starenja i propadanja dermalnog i epidermalnog tkiva. uzrokovano ponavljajućim kontrakcijama mišića. U ovoj studiji urađeno je poređenje između jednojajčanih blizanaca, od kojih je jedan primao redovne injekcije botoksa u čelo i glabelarnu regiju u trajanju od 13 godina, dok drugi blizanac nije. Rezultati pokazuju da dugotrajno liječenje botoksom ima potencijal da spriječi razvoj ovih bora na licu.
Kada se ovi nabori formiraju, potrebne su alternativne metode kao što su fileri ili tehnike obnavljanja kože kako bi se popravili. Značajan utjecaj dugotrajnog tretmana botoksom na usporavanje ili čak zaustavljanje ovog posebnog aspekta starenja sugerira da bi on potencijalno mogao odgoditi ili čak eliminirati potrebu za ovim dodatnim tretmanima.
Doktor Binder je zaključio da redovno, dugotrajno korištenje botoksa može efikasno spriječiti stvaranje trajnih bora na licu koje su uočljive čak i kada lice miruje. Osim toga, otkriveno je da tretman botoxom smanjuje vidljivost vraninih stopala. Tokom 13-godišnjeg trajanja ove studije, nisu prijavljeni negativni efekti, što ukazuje da su pacijenti dobro prihvatili tretman.
Da objasnim dalje, bore nastaju zbog zatezanja mišića lica. Istovremeno, kako starimo, dolazi do smanjenja proizvodnje kolagena i elastina, esencijalnih proteina koji koži daju čvrstoću i fleksibilnost. Posljedično, koža postaje tanja, suša i gubi sposobnost zadržavanja oblika, što rezultira razvojem bora.
Upotreba injekcija botoksa je veoma rasprostranjena, o čemu svjedoči zapanjujući broj od preko 8,7 miliona kozmetičkih procedura izvedenih u Sjedinjenim Državama 2022. Ipak, važno je priznati da ovaj tretman nije bez potencijalnih opasnosti. Mogu se javiti neželjeni efekti kao što su modrice, otok i crvenilo na mjestu injekcije. Osim toga, postoji mogućnost da lice poprimi krut izgled, au nekim slučajevima obrve ili kapci mogu doživjeti spušteni efekat zbog oštećenja živaca. Ključno je napomenuti da se mogu pojaviti i teže reakcije, uključujući anafilaksiju, poteškoće s disanjem, glavobolje, pa čak i simptome slične gripi.
