Pravoslavni post je vrijeme duhovne pripreme i samodiscipline koja vodi do jedne od najznačajnijih Svetih Tajni – Pričešća.
S predstojećim početkom Božićnog posta, koji će trajati šest sedmica, ključno je imati na umu primarne propise posta.
Predstavnici Srpske pravoslavne crkve često ističu značaj duhovne apstinencije, pored fizičke. Uzdržavanje od konzumiranja “masne” hrane takođe podrazumeva uzdržavanje od svih vrsta grešnih ponašanja, misli i čežnji. Ipak, otac Dušan Kolundžić upozorava da se post ne svodi na puku fizičku praksu. On pojašnjava da u savremenom dobu, u kojem je prehrambena industrija izuzetno napredna, razlikovanje koje se namirnice kvalifikuju kao posna može biti izazovan zadatak.
U srcu pravoslavne liturgije nalazi se sakramentalni čin pričešća. Ova značajna prilika sastavni je dio svake liturgijske službe, jer uključuje i sveštenika i kongregaciju. Vjernici slušaju đakonov poziv „Pristupite s vjerom, ljubavlju i strahom Božjim“ i pričešćuju se hljebom i vinom, koji predstavljaju tijelo i krv Hristovu. Čineći to, oni primaju božanske darove neophodne za njihovo večno iskupljenje.
Da bi se pristupio svetom oltaru i kultivirao duhovni život, ne samo da se mora baviti molitvom, već i promatrati fizičke i duhovne aspekte posta. Sveti oci su smatrali da su tijelo i duh međusobno povezani i da ih kao takve treba tretirati u svim aspektima života. Duh ima moć i da daje život i uzrokuje smrt tijelu, i obrnuto. Bez saradnje tijela i duše, uključujući snage razuma, volje i osjećaja, ne može se postići ispunjenje nečije ličnosti. Međutim, do ove saradnje ne može doći bez prihvatanja i primjene kako psihičkog tako i fizičkog posta.
Post koji prethodi Božiću počinje 28. novembra i traje do 6. januara. Post se naziva dva različita naziva, jer počinje dan nakon komemoracije apostola Filipa, jednog od dvanaest apostola Isusa Krista, a završava se uoči velikog praznika Rođenja Hristovog. Ova dva dana služe kao ključevi četrdesetodnevnog posta, što je i razlog njegovog naziva.
Post koji se održava od 15. novembra do 17. decembra prati određeni raspored: ponedjeljkom, srijedom i petkom se održava post na vodi, a utorkom i četvrtkom. Subotom i nedjeljom se posti na ribi. Od 18. decembra do 24. decembra, raspored se blago pomjera, tako da se ponedjeljkom, srijedom i petkom održavaju post na vodi, a utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom.
Otac Dušan Kolundžić upozorava da je savremena prehrambena industrija toliko napredovala da više nije jasno šta se smatra postom, a šta ne. U ranijim vremenima, kada se hrana konzumirala u svom osnovnom obliku, razlikovanje šta predstavlja post bilo je jednostavno. Međutim, u današnje vrijeme moramo pažljivo proučiti sitni otisak na poleđini proizvoda da bismo utvrdili njegov sadržaj. Ipak, postoje slučajevi u kojima ni to nije dovoljno.
Koncept brze hrane sastoji se od biljnih proizvoda, uključujući voće, povrće, pčelinje proizvode, plodove mora, a povremeno i ribu. S druge strane, masna hrana se sastoji od mesa, mlijeka i proizvoda od jaja. U prošlosti nije bilo zabune oko toga šta se smatralo zdravim jer su se ovi proizvodi konzumirali u svom prirodnom stanju. Međutim, uvođenjem hemijskih procesa u proizvodnju hrane i uključivanjem raznih sastojaka, vjernicima je sve teže razlikovati posnu i masnu hranu.
U savremeno doba, nije neuobičajeno imati razne biljne opcije za hranu, uključujući odreske, sojino gulaš, biljne masti, sir i mlijeko. S obzirom da je dostupan i margarin za post, čin posta postao je gotovo neprimjetan. Međutim, važno je napomenuti da čak iu proizvodima na biljnoj bazi može postojati neznatna količina proteina, uprkos obvezi proizvođača da to otkrije. Kao rezultat toga, ove proizvode treba smatrati neusklađenim s pravilima posta. Moderna prehrambena industrija nudi jestivo ulje od raznih biljaka, od kojih se neka konzumiraju tokom najstrožih posnih dana, dok se druga izbjegavaju, jer se krše pravila strogog posta. Shodno tome, vjernici koji pomno proučavaju sitna slova sastojaka kako bi utvrdili koja se hrana smatra prikladnom za post često postaju zbunjeni.
Prilikom posta preporučljivo je odlučiti se za svježu i neprerađenu hranu poput voća i povrća. Možete ih pripremiti sami, sa ili bez dodatka biljnog ulja, ovisno o želji. Margarin, biljna mast i sve vrste maslinovog ulja, uključujući i biljni sir, koji se može koristiti kao zamjena za sir, smatraju se prihvatljivim za post.
Prilikom traženja hrane koju treba konzumirati tokom posta, ključno je izbjeći preterano formalizam. Post treba da služi kao sredstvo za postizanje molitvenog stanja i duhovnog rasta, a ne jednostavno uzdržavanje od određene hrane. Važno je zapamtiti da je količina hrane koju konzumiramo značajnija od njenog hemijskog sastava.
Post se proteže dalje od jednostavnog izbjegavanja određene hrane; takođe podrazumeva suzdržavanje od prekomerne potrošnje. Sam tjelesni post nema utjecaja na dušu osim ako nije spojen s naporom da se preobrazi, da se obuzdaju porivi, da se kontroliše nečija volja i njene želje i da se pojača molitva. To također uključuje rasplamsavanje ljubavi prema Bogu i bližnjima, otvaranje duše za oproštenje i pružanje ruke pomoći onima kojima je potrebna. Zato, draga moja braćo i sestre, postimo ove predstojeće sezone iskreno i skromno, a ne kao fariseji. Kao što je savetovao Gospod Isus Hristos: “Kad postite, ne izgledajte mrko kao licemeri, jer oni unakazuju svoja lica da bi drugi videli njihov post. Zaista, kažem vam, primili su nagradu. posti, pomaži glavu svoju i operi lice svoje, da tvoj post ne vide drugi, nego Otac tvoj koji je u tajnosti. I Otac tvoj koji vidi tajno, nagradit će te.” (Matej 6:16-18)
