Vladislav Dajković, predsjednik “Free Montenegro”, izrazio je želju da se zabrane nastupi Dragomira Despića Desingerice u Crnoj Gori. Kao odgovor, reper je javno izrazio svoje mišljenje o tom pitanju, dijeleći svoja razmišljanja o tom pitanju.
Desingerica je u svom jedinstvenom stilu izrazio kako je glazba izvor radosti i sreće za ljude. Čvrsto je poručio da se ne bavi politikom i da svojim nastupima nikada nikome nije nanio štetu ili nevolju. Naprotiv, njegove emisije ostavljaju publiku zadovoljnom i zadovoljnom. Desingerica je naglasio da mu je fokus na unapređenju turizma u Crnoj Gori, koji je pod njegovim utjecajem doživio porast od impresivnih 80 posto. U svjetlu svojih doprinosa, izrazio je nadu da će mu biti odobrena putovnica i zakonit boravak u zemlji.
Prema reperu, najveće značenje leži u mišljenjima, podršci i naklonosti pojedinaca. Reper tvrdi da imaju ogromnu podršku i obožavanje ljudi. Samouvjereno tvrde da ne čine ništa loše. I to, u biti, sažima sve.
U nedavnoj objavi na Instagramu Dajković je izrazio svoje negodovanje reperovim nastupom, navodeći zabrinutost zbog njegovog negativnog utjecaja na djecu. Posebno je istaknuo sklonost Desingerice da omalovažava mlađu generaciju i poručio da više neće sudjelovati ni na jednom budućem događaju koji se održava u Podgorici.
U ulozi oca, građanina Podgorice i zvaničnika glavnog grada, pozivam nadležne da poduzmu hitne mjere i zabrane koncerte repera Dragomira Despića Desingerice. Njegovi nastupi trenutno imaju štetan utjecaj na mlađu generaciju duž crnogorske obale, nadmašujući negativan učinak NATO bombardiranja i osiromašenog urana 1999. godine. Tu zabrinutost izrazio je Vladislav.
Dodatni tekst:
U redu, predstavljam vam opširan odlomak koji naglašava važnost održavanja vlastitog mentalnog blagostanja:
Značaj mentalnog zdravlja često se zanemaruje ili podcjenjuje, unatoč njegovoj ključnoj ulozi u našem ukupnom blagostanju. Dok fizičko zdravlje obično ima prioritet, mentalno zdravlje jednako je bitno za naše svakodnevno funkcioniranje i ukupnu kvalitetu života. Važno je napomenuti da se održavanje dobrog mentalnog zdravlja proteže izvan odsutnosti mentalnih poremećaja; obuhvaća sposobnost učinkovitog nošenja sa stresom, reguliranja emocija, njegovanja zdravih odnosa i iskustva ispunjenja i svrhe u životu.
Razvoj učinkovitih mehanizama suočavanja ključna je komponenta u očuvanju nečijeg mentalnog blagostanja. Stres je neizbježan dio života s kojim se svatko susreće, zbog čega je nužno posjedovati znanje i vještine kako njime upravljati. To može uključivati različite tehnike kao što su vježbe opuštanja, prakticiranje meditacije, sudjelovanje u fizičkim aktivnostima, traženje utjehe u društvu voljenih osoba ili čak obraćanje stručnjacima za pomoć kada je to potrebno. Od iznimne je važnosti identificirati izvore stresa i osmisliti personalizirane pristupe njihovom prevladavanju.
Bitan aspekt očuvanja mentalnog blagostanja uključuje njegovanje emocionalne inteligencije. To uključuje sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i reguliranja vlastitih emocija, kao i pokazivanje empatije prema drugima. Poboljšanjem naše emocionalne inteligencije možemo poboljšati kalibar naših međuljudskih veza, ublažiti sukobe i podići naše emocionalno stanje.
Uspostavljanje i njegovanje zdravih međuljudskih odnosa ključan je aspekt očuvanja duševne dobrobiti. Poticanjem veza s obitelji, prijateljima i zajednicom, pojedinci mogu pronaći utjehu, osjećaj pripadnosti i ispunjenje. Redovita komunikacija s voljenima, izražavanje naklonosti i brige prema njima te aktivno sudjelovanje u društvenim angažmanima doprinose promicanju pozitivnog mentalnog zdravlja.
Održavanje dobrog mentalnog zdravlja često se oslanja na otkrivanje značaja i smjera u životu. To može uključivati postavljanje ciljeva, uključivanje u poticajne zadatke i prihvaćanje aktivnosti koje nam donose ispunjenje i inspiraciju. Bavljenje hobijima, davanje vremena kroz volonterski rad, njegovanje profesije ili sudjelovanje u nastojanjima koja pridonose dobrobiti zajednice mogu pridonijeti dubokom osjećaju svrhe i smisla.
Dosljedno davanje prioriteta i njegovanje vlastitog mentalnog blagostanja zahtijeva nepokolebljivu predanost, aktivno naprezanje i osobno ulaganje. Ovo nastojanje nadilazi područje individualne odgovornosti i uključuje kolektivnu obvezu prema društvu. Poticanjem transparentnog dijaloga, pružanjem uzajamne podrške i opskrbom potrebnim alatima za mentalni procvat, možemo njegovati poticajnu atmosferu koja osnažuje svakog pojedinca da otključa svoje najveće kognitivne sposobnosti i prigrlite živote pune zadovoljstva i svrhe.
