U nastavku našeg današnjega članka, malo ćemo govoriti o zdravlju cjelokupnoga organizma kroz prizmu ishrane. Naime, jako je bitno, da pazimo kada i šta da jedemo….
Kažu da zdrav čovjek ima hiljadu želja, a bolestan samo jednu. Ova izreka na snažan način oslikava koliko je naše zdravlje dragocjeno i koliko ga često počnemo shvatati ozbiljno tek kada ga izgubimo. Zdravlje je, nažalost, nešto što ne prepoznajemo u potpunosti dok ne naiđemo na njegove poteškoće. Zbog toga je važno, još dok smo zdravi, uložiti napor u očuvanje svog zdravlja. Preventivne mjere i svest o zdravoj ishrani i načinu života mogu značajno doprineti dugovječnosti i kvaliteti života.
Jedan od ključnih faktora za očuvanje zdravlja je pravilna ishrana, a nutricionisti i lekari neprestano naglašavaju značaj uravnoteženog unosa hranjivih tvari. Dr. Zoe, poznata stručnjakinja za zdravlje crijeva, ističe da je unos vlakana od 30 grama dnevno ključan za pravilno funkcionisanje probavnog sistema. Međutim, istraživanja pokazuju alarmantnu činjenicu da čak 91% ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu ne uspeva da postigne ovu preporučenu količinu vlakana, a ovaj problem nije specifičan samo za Veliku Britaniju, već se širi i na druge delove sveta. Nedostatak vlakana u ishrani ima ozbiljan uticaj na zdravlje, jer se povezano s većim rizikom od raznih bolesti, uključujući bolesti srca, moždani udar, dijabetes tipa 2 i rak crijeva.
Uzimanje vlakana je izuzetno važno jer vlakna igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja probavnog sistema, ali i cjelokupnog organizma. Naime, vlakna pomažu u održavanju stabilne probave, sprečavaju zatvor, smanjuju rizik od bolesti poput dijabetesa, a čak mogu smanjiti i nivo lošeg holesterola u krvi. Osim toga, vlakna pružaju duži osjećaj sitosti, što može pomoći u održavanju zdrave tjelesne mase. Uvođenje vlakana u ishranu trebalo bi biti postepeno, jer prebrzi unos može uzrokovati nelagodu u probavnom sistemu, poput nadutosti, grčeva ili prolivu.
Dr. Zoe savjetuje da unos vlakana bude postepen i da se počne sa manjim količinama, kako bi se crijeva postepeno navikla na promene. Preporučuje se da osobe koje žele povećati unos vlakana kroz ishranu pokušaju dodati vlaknaste namirnice poput povrća, voća, integralnih žitarica, orašastih plodova i sjemenki. Na primer, uključivanje zdjelica jogurta s cjelovitim žitaricama, voćem i orašastim plodovima za doručak ili priprema salate od graha za ručak mogu biti odličan način da se poveća unos vlakana.
Takođe, važno je shvatiti da zdravlje crijeva ima izravnu povezanost sa zdravljem cijelog organizma. Zanimljivo je da se čak 70% naših imunoloških stanica nalazi u crijevima, što znači da je održavanje zdravih crijeva ključno za dobar imunološki odgovor. Crijevna sluznica stvara zaštitu za naše tijelo, uspostavljajući barijeru koja se bori protiv štetnih mikroba i infekcija. Crijeva igraju presudnu ulogu u održavanju zdravlja, jer pomažu u apsorpciji hranjivih tvari, a istovremeno sprječavaju prodor štetnih bakterija koje mogu izazvati različite bolesti.
Iako je važno imati uravnoteženu ishranu koja uključuje dovoljno vlakana, ljudi često zanemaruju važnost drugih aspekata zdravlja, poput fizičke aktivnosti. Sjedilački način života, koji je postao sve češći usled ubrzanog tempa života i prekomernog korišćenja tehnologije, može imati ozbiljan uticaj na zdravlje. Nedostatak kretanja može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući srčane bolesti, dijabetes i prekomernu težinu. Redovno kretanje, poput brze šetnje, vožnje bicikla ili vježbanja, može poboljšati zdravlje crijeva i opće blagostanje.
Uz pravilnu ishranu i fizičku aktivnost, postoji i niz drugih faktora koji mogu značajno doprineti zdravlju i očuvanju vitalnosti. Na primjer, važan je i kvalitetan san, koji omogućava regeneraciju organizma, smanjuje nivo stresa i doprinosi jačanju imunološkog sistema. U današnjem društvu, gdje je stres prisutan gotovo svakodnevno, praktikovanje tehnika opuštanja kao što su meditacija ili duboko disanje također može imati pozitivan utjecaj na zdravlje.
Paradajz dijeta
Jedan od zanimljivih pristupa za poboljšanje zdravlja i postizanje ciljeva mršavljenja je paradajz dijeta. Ova dijeta, koja je stekla popularnost u Japanu, a potom se proširila širom sveta, fokusira se na konzumiranje rajčica kao osnovnog sastojka obroka. Iako može biti izazovno pridržavati se ovakvog režima ishrane, smatra se da rajčica pomaže u ubrzavanju metabolizma, zahvaljujući bogatstvu vitamina i antioksidansa.
Rajčice sadrže likopen, snažan antioksidans koji pomaže u borbi protiv slobodnih radikala u organizmu i smanjuje rizik od raka, naročito raka prostate. Takođe, rajčice su niskokalorične, pa ih konzumiranje može pomoći u mršavljenju, a istovremeno obezbjeđuju tijelu potrebne nutrijente. Ako odlučite da isprobate paradajz dijetu, preporučuje se da se pridržavate smjernica i konzumirate svježe rajčice, izbjegavajući pržene varijante koje gube nutritivne vrednosti prilikom kuhanja na visokim temperaturama.
Ova dijeta može biti korisna za one koji žele izgubiti kilograme, ali je važno napomenuti da dugotrajno pridržavanje restriktivnih dijeta može biti izazovno, pa je preporučljivo da se konsultujete s nutricionistom ili lekarom pre nego što započnete s bilo kojim planom mršavljenja.
Kombinovanjem zdravih prehrambenih navika, fizičke aktivnosti i pravilnog načina života, možemo značajno unaprijediti svoje zdravlje i dugovječnost. Bitno je da svatko od nas prepozna važnost preventivnih mjera i da ne čeka da se suoči sa ozbiljnim zdravstvenim problemima kako bi promijenio svoje navike.
