Za naš današnji članak, izabrali smo jednu i više nego zanimljivu priču…. Naime, istraživački projekt koji je poduzeo sa Harvarda dao je važno otkriće u vezi sa genetskim sličnostima među blisko povezanim grupama, uključujući Srbe, Hrvate, Bosance i Albance. Nalazi su se pokazali da se, unatoč suvremenim kulturnim i nacionalnim razlikama, genetske osnove ovih populacija gotovo ne razlikuju.
Ovo će otkriti nove poglede na povijesne migracije i miješanje naroda na ovom području. Inigo Olalde, istaknuti arheogenetičar i jedan od glavnih istraživača, proglasio je da je na temelju genetskog materijala gotovo nemoguće precizno identificirati da li je pojedinac hrvatske, srpske ili bilo koje druge balkanske nacionalnosti.
On tvrdi da su klasifikacije hrvatskih, srpskih i sličnih pojmova prvenstveno kulturološke prirode, te da sa genetskog stanovišta nema suštinskih razlika koje bi upućivale na drevnu divergenciju. Ova informacija je izvedena iz sveobuhvatne studije pod nazivom „Genetička povijest Balkana od rimske granice do seobe Slovena“, koja je objavljena krajem 2023. godine. U ovom istraživanju znanstvenici su ispitivali DNK 146 kostura koji datiraju iz prvog milenija nove ere. Ovi ostaci su otkopani sa 20 različitih lokaliteta širom Balkana, koji obuhvataju Hrvatsku, Srbiju, Severnu Makedoniju, Albaniju, Bugarsku, Rumuniju i Grčku.
U pitanju su artefakti stariji više od jednog milenija, a njihova analiza omogućila je sveobuhvatno sagledavanje transformacija koje su uticale na suvremeno stanovništvo ovog područja. Značajan nalaz studije otkriva da su genetski profili pojedinaca analiziranih iz povijesnih populacija vrlo slični onima suvremenih stanovnika jugoistočne Europe. Drugačije rečeno, uprkos postojećim nacionalnim i jezičnim razlikama, stanovnici Balkana imaju zajedničko porijeklo na koje su uticali analogni povijesni razvoji.
Bez obzira na trenutne političke granice i identitete, genetski dokazi jasno ukazuju na iste obrasce migracija i mešanja koji su se desili u prošlosti. Istraživanje je pokazalo da su značajni demografski događaji koji su uticali na suvremenu balkansku populaciju otpočeli otprilike 1000. godine nove ere. U prethodnim vijekovima, posebno između 250. i 550. godine, bila je ekstenzivna migracija porijeklom iz središnje i sjeverne Europe, zajedno sa pokretima iz pontsko-kaspijskog stepskog regiona. Ovaj region, koji se proteže od sjevernog Crnog mora do današnjeg Kazahstana, služio je kao ključni izvor migracije za pojedince koji su ulazili na Balkan.
Nakon pada rimske vlasti, između 6. i 10. stoljeća dogodio se talas migracija, porijeklom iz sjeveroistočne Europe, gdje su se doseljavali slovenski narodi. Nalazi studije otkrivaju da je DNK ovih slovenskih migranata prisutan u otprilike 30 do 60 od sadašnje populacije na Balkanu, što naglašava njihov značajan utjecaj na genetski pejzaž ovog područja. Ono što je posebno vrijedno jeste da novopridošle grupe nisu u potpunosti raselile već postojeće populacije, već su se miješale s njima. Shodno tome, ostaci čak i starijih kultura mogu se otkriti unutar genetskog sastava suvremenih pojedinaca.
Na primjer, otprilike 22 posto genetskog sastava sadašnje balkanske populacije potiče od pojedinaca koji su naseljavali regiju tijekom brončanog i gvozdenog doba. Štaviše, oko 23 procenta potiče od predaka koji su živjeli u onome što je sada poznato kao Zapadna Anadolija. Ovi nalazi pružaju dodatnu podršku argumentu da je Balkan dosljedno služio kao raskrsnica za različite narode i kulture. Genetski diverzitet uočen među sadašnjom populacijom odražava kontinuirani obrazac migracije, adaptacije i interakcije između različitih skupina koje su okupirale ovaj region tijekom povijesti.
Ovo zamršeno nasljeđe ne može se izdvojiti u moderne nacionalne identitete; nego otkriva duboko međusobno povezanu zajedničku povijest. Ovo istraživanje, koje koristi najnovije genetske metodologije, predstavlja značajan napredak u razumijevanju povijesnog narativa Balkana, oslanjajući se na opipljive biološke dokaze, a ne na mitove i legende. Primjenom suvremenih znanstvenih pristupa, nudi lucidan prikaz formiranja današnjih populacija, dok je istodobno razbija brojne predrasude koje su vjekovima dijelile pojedinosti na ovim prostorima.
